Danas je održan sastanak sa tematskim fokusom na definisanje sadržaja soli u hljebu i pekarskim pecivima: SZO preporuke i uporedna praksa. Sastanak je organizovan u saradnji Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, uz ekspertsku i finansijsku podršku SZO, kao integralni dio kampanje za smanjenje sadržaja soli u hrani koja se najviše konzumira, sa posebnim fokusom na hleb i pekarske proizvode, saopšteno je iz predstavništva SZO u Podgorici.
Sastanak je otvorila generalna direktorka u Direkoratu za javno zdravlje Ivana Živković.
“Opterećenje nezaraznim bolestima je vodeći globalni javnozdravstveni problem i povezane su sa više od tri četvrtine smrtnih slucajeva godišnje. S tim u vezi je i naša pažnja usmjerena na njihovu prevenciju, naročito kroz jednu od najisplativijih javnozdravstvenih mjera, smanjenja prekomjernog unosa soli. Globalni ciljevi i vremenski okviri koji se odnose na hronične nezarazne bolesti u vezi sa hranom i ishranom i preporuke za smanjenje unosa soli ugrađene su u javnozdravstvenu politiku u Crnoj Gori”, kazala je Živković.
Visoka potrošnja soli, više od pet grama dnevno, prema riječima Živković, doprinosi povećanju krvnog pritiska i povećava rizik od bolesti srca i moždanog udara.
“Nažalost zbog povišenog krvnog pritiska u svetu godišnje umre 11 miliona ljudi. Procenjuje se da bi se svake godine moglo sprečiti 2,5 miliona smrtnih slučajeva ako bi se globalna potrošnja soli smanjila na preporučeni nivo, smanjivanjem slučajeva moždanih udara za jednu četvrtinu, dok bi broj koronarnih srčanih bolesti bio smanjen za petinu”, dodala je Živković.
Prema istraživanjima koja su rađena u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kako navodi, pokazalo se da prosječno odrasle osobe u Crnoj Gori unose skoro 12 grama soli.
“Žene oko deset grama, a muškarci oko 14 grama, što je više nego duplo više “, istakla je ona.
Živković je dodala da su se države članice SZO složile “da u narednom periodu smanje unos soli u populaciji na globalnom nivou za 30 odsto”.
“Smanjenje unosa soli hranom je složeni javno zdravstveni izazov i zahtjeva multisektorsku saradnju, posebno sa prehrambenom i ugostiteljskom industrijom. Smatra se da je 75 odsto soli koju unesemo tokom dana iz tzv “skrivenih izvora“, a da toga nismo svjesni. Najviše soli se unese kroz hljeb i pekarske proizvode, suhomesnate proizvode, sireve, grickalice, konzerviranu hranu. Program za smanjenje prekomjernog unosa soli iz hrane u Crnoj Gori 2017-2025 preporučuje mjere koje treba da doprinesu smanjenju unosa soli stanovništva Crne Gore. Implementacija Programa zahtijeva tijesnu saradnja i podršku Vlade, Ministarstva zdravlja, javno-zdravstvenih ustanova, prehrambene industrije, udruženja proizvođača hrane, ugostiteljskih objekata, medija, sistema obrazovanja. Najznačajaniji aspekt je podizanje svijesti opšte populacije, potrošača prije svega, kao i stručne javnosti, o pitanju prekomjernog unosa soli i sistematsko smanjenje unosa tzv “skrivene” soli kroz reformulaciju proizvoda.””, kazala je Živković.
Šefica SZO kancelarije u Crnoj Gori Mina Brajović, pozdravljajući prisutne podsjetila je da samo “mali dio soli koju konzumiramo je stvar lične odluke i izbora, dok 3/4 dnevnog unosa soli je “skrivena so” i dolazi iz hleba, gotovih supa, cerealija, mesnih proizvoda i prerađevina”.
Dakle, kako je navela, napor i odluka pojedinca da smanji dnevni unos soli jeste važan, ali nije dovoljan.
Prema riječima Brajović “ za borbu protiv prekomjernog unosa soli treba nam široko partnerstvo”.
” Brajović je podsjetila da od 2017 god kada je donijet Program za smanjenje prekomjernog unosa soli iz hrane u Crnoj Gori za period 2017-2025, gotovo da nije bilo značajnijeg pomaka u smislu smanjivanja sadržaja soli. Tako, prema podacima IJZ iz 2022. , danas prosječni sadržaj soli npr u hljebu iznosi 1.4 odsto (1.4 gr na 100 gr hleba), dok je ranije bio 1.5 odsto, u burecima 1.9 odsto dok je ranije bio 2.0 odsto. Ako imamo na umu da prosjek uvijek krije ekstremne vrijednosti, kao i da značajan broj ispitanih proizvoda sadrži vise od 1.5 odsto soli u hlebu, a posebno činjenicu da je hleb glavna i dominantna namirnica na trpezi u Crnoj Gori, situacija traži posebnu pažnju nadležnih organa i proizvođača”, dodaju iz SZO.
U tom smislu Brajović je istakla da je potrebno raditi na redovnom sprovođenju nadzora u smislu monitoringa i mjerenja koliko se unosi dnevno soli.
“Koliko soli sadrže prehrambeni proizvodi i koji su efekti kao rezultat sprovođenja intervencija. Jednako je važno insistirati na reformulisanju hrane, označavanju sadržaja prehrambenih artikala. Posebno treba ulagati u podizanje nivoa svjesnosti – kako bi informisani građani bili dio rješenja problema i mijenjali svoje navike, ali i organizovano tražili promjene i vršili pritisak na ugostiteljski sektor, mjesnu industriju, pekarski sektor , kreatore politika da im stvore ambijent gdje će zdrav izbor biti lak izbor po mjeri džepa svakog građanina”, dodaju.
Brajović je podsjetila da je u Crnoj Gori hljeb tradicionalno nezaobilazna i dominantna stavka na trpezi.
“Nažalost, što je manje drugih prehrambenih artikala, hljeba je više na trpezi. To je dodatni razlog zašto je neophodan napor da hljeb koji dolazi do svakog domaćinstva sadrži manje soli i donosi zdravlje u svako domaćinstvo. Ukoliko želimo snažnu ekonomiju, treba nam zdrava populacija. Pandemija nas je naučila- zdravlje nije sve , ali bez zdravlja nema ništa. Sada više nego ikada, važno da ulažemo u zdravlje i to u javnozdravstvene troškovno isplative populacione programe. U protivnom, samo ćemo trčati za bolestima – gasiti požare, a mislim da to niko ne želi”, zaključila je Brajović.
Tokom sastanka dr Zorica Đorđević je predstavila rezultate analize koju je sproveo Institut za javno zdravlje u toku 2022.
“Analiziran je sadržaj soli u proizvodima na tržištu Crne Gore i pokazalo se da je prosječni sadržaj soli u hljebu bio 1,4 odsto /što je maksimalno dopuštena količina prema propisima/ pri čemu je više od polovine uzoraka imalo veći sadržaj od maksimalno dopuštene čak i do 2.1 odsto. Kad je riječ o pecivima slane varijante imaju prosječno 1,7 odsto, a pite i bureci 1,9. Konstatovano je veoma malo smanjenje sadržaja soli u odnosu na vrijednosti iz istraživanja 2016. moramo biti svjesni da konzumiranjem jednog bureka premašujemo preporučeni dnevni unos”, podsjetila je Đorđević.
Ona je najavila da ce Institut za javno zdravlje uz podrsku WHO i njenih partnera u toku ove godine preduzeti aktivnosti na smanjenju sadržaja soli, kroz zajedničke aktivnosti Ministarstvom poljoprivrede, sa proizvodjačima, Privrednom komorom, Upravom za bezbjednost hrane.
Na sastanku je učestvovala i Rain Yamamoto koja je kazala da definisane vrijednosti moraju biti ograničene i realne.
“Definisane ciljnih vrijednosti za sadržaj soli je efikasan način smanjivanja dnevnog unosa soli kroz smanjivanje sadržaja soli u prehrambenim prozivodima. Definisane ciljne vrijednosti moraju da budu vremenski ograničene i realne. Ukoliko su te vrijednosti definisane kao obavezne, snažan mehanizam sprovođenja propisa mora da bude na snazi kako bi se obezbijedilo poštovanje mjera. SZO ciljne vrijednosti o sadržaju soli u prehrambenim artiklima je okvir , koji treba da posluži kao smjernica zemljama prilikom definisanja nacionalnih ciljeva i maksimalnih vrijednosti sadržaja soli u prehrambenim prozivodima”, kazala je ona.
