“Iako ne znamo po kojoj metodologiji je urađena klasifikacija zemalja i zdravstvenih sistema, svakako ne sumnjamo da je to odrađeno, najvjerovatnije po određenim indikatorima i proceduri, jer smatramo da je to ozbiljna institucija i da je ozbiljno odrađen taj posao”, kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da im ta institucija “u suštini nije uhvatila muštuluk”.
“Mi kvalitet našeg zdravstvenog sistema znamo. To smo pokazali na način što smo prije desetak mjeseci sami u Ministartsvu napravili dijagnozu našeg zdravstvenog sistema, i prepoznali sve njegove manjkavosti i šta treba mijenjati, na koji način prevazići postojeće probleme i unaprijediti sistem”, naveli su iz tog resora.
Ministarstvo zdravlja je, kako su kazali, prepoznalo probleme u smislu neefikasnosti, neracionalnosti, prekomjerne upotrebe ljekova, velikog broja upućivanja pacijenata na liječenje van Crne Gore, ogromnih troškova za bolovanja.
Zato je, kako su pojasnili, Ministarstvo na zahtjev Vlade i prateći Vladinu politiku iz te oblasti, donijelo i Master plan razvoja zdravstva 2015-2020 i Strukturne reforme, sa Akcionim planom za period 2015-2017.godina, kao i druge strateške dokumente, u cilju daljeg unaprjeđenja kvaliteta, efikasnosti i sigurnosti zdravstvene zaštite i prevazilaženja prepoznatih problema.
“Zajednički imenitelj svim prepoznatim problemima svakako je izostanak permanentne edukacije u zdravstvenom sistemu, i Crna Gora plaća danak nepostojanja sistematičnog pristupa tom problemu već unazad nekoliko decenija”, smatraju u Ministarstvu.
Oni su naglasili da bez kvalitetene edukacije nema kvalitetnog zdravstvenog sistema bilo koje države, pa ni Crne Gore.
“Zato je Ministarstvo uradilo i Plan kontinuirane medicinske edukacije za sve nivoe zdravstvene zaštite, koji je usvojen krajem prošle godine i već je počela njegova realizacija”, kazali su iz tog resora.
Prema njihovim riječima, iako je to dug proces, građani Crne Gore već naziru određene transformacije u državnom zdravstvenom sistemu, što su pokazali i rezultati Istraživanja Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa, prema kojima je Crna Gora ostvarila 23 boda više u odnosu na prošlu godinu.
“Takođe, potvrda da smo na ovaj način i ranije razmišljali je i činjenica da smo promovisali potrebu da specijalizanti Crne Gore idu da završavaju specijalizacije u zemljama Evropske unije”, kaže se u saopštenju Ministarstva.
Zato su, kako su naveli, počeli pregovore sa zdravstvenim sistemom Malte, kao i sa Ministarstvom zdravlja Italije.
“A imamo namjeru da pregovaramo sa Njemčkom, Austrijom i drugim razvijenim sistemima, kako bi naši ljekari usvajali znanja u najprestižnijim zdravstvenim centrima i primjenjivali ih u Crnoj Gori, i samim tim unaprijedili zdravstvenu zaštitu za dobrobit naših građana”, dodaje se u saopštenju.
