Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život vaskrsenje. Ovaj događaj hrišćani širom svijeta svake godine obilježavaju uglavnom farbanjem jaja, porodičnim ručkom, odmorom. Međutim, običaji se razlikuju od kulture do kulture, a moderni način života donio je novine od kojih ne bježe mladi, ali ni stari. Kako je za Vikend novine objasnio Podgoričanin Vesko Bojović, jaja se farbaju u crvenu boju jer ona simbolizuju krv Isusa Hrista. Ipak, kako je i on primijetio, spektar boja za farbanje se proširio, a domaćice sada upotrebljavaju i sličice i brojne druge ukrase.
“Ranije su se jaja uglavnom farbala u lukovini, a odvajalo se jedno jaje kao čuvarkuća. Sada ima nekih modernizacija u odnosu na neke starije načine. Koristi se više boja, ali bitno je da se praznik i dalje proslavlja. Ja ću ga slaviti sa porodicom, a trpeza ovoga puta neće biti prebogata, u skladu sa vremenom. Biće u granicama mogućnosti, osrednje”, kazao je Bojović.
I Nena Milačić otkriva VN da se Vaskrs ne slavi tako bogato kao prije, a da ona u pripremanju uskršnjih jaja koristi i stare i nove metode.
“Ja sam već sve pripremila. Neka jaja sam farbala u lukovini, pa sam stavljala i sličice, a neke sam farbala u nekoliko različitih boja. Iskombinovala sam staru i novu metodu. Posložila sam malo trave u jednu korpu. Trpezu sam ukrasila jednom kokoškom i kokotima i prosula sam odozgo malo bombona. U subotu se ništa ne radi, odmaramo samo, a u nedjelju je praznik kada okupljamo familiju za ručak. Slavimo kako ko može, po mogućnosti. Nekada je to bilo bolje, bogatije, sad je skromije, kako za koga”, naglasila je Milačić.
Ipak, ima mladih koji se trude da ispoštuju i sačuvaju stare običaje. Tako nam Maja Tadić kaže da će praznik provesti u krugu porodice, kao i svake godine.
“Mislim da je to praznik koji treba da se provede kod kuće, ali nemam ništa protiv i da se negdje otputuje. U pripremama i farbanju jaja učestvujem, pomažem majci. Mi koristimo staru metodu, jaja kuvamo u lukovini, a ukrašavamo ih listovima biljaka, tako da poštujemo tradiciju. Ispoštovala sam i post jer mislim da se za dva praznika, Uskrs i Božić, post mora poštovati. U nedjelju planiramo bogatu trpezu, a možda ćemo posjetiti rođake i poželjeti im srećan Vaskrs”, rekla je Tadić.
Naši sugrađani koji su Vaskrs slavili po Gregorijanskom kalendaru kažu da su običaji slični kao i kod pravoslavnih vjernika, a da se i kod njih primjećuju neke novine.
“Proslavljamo Vaskrs kao i svi hrišćani, na Veliki petak se farbaju jaja, priprema se sve što je potrebno. Posti se sedam nedjelja prije posta i sprema se za najveći hrišćanski praznik. Naši stariji nijesu imali dekoracije koje mi sada imamo, oni su bili rigorozniji i bolji u smislu pridržavanja posta. Sada je to malo teže ispoštovati zbog brzog načina života”, objašnjava VN Rajmonda Tuna.
Uskrs ili Vaskrs za sve hrišćane tradicionalno počinje na Veliki četvrtak, dan pričešća. Nastavlja se Velikim petkom. Tog dana je Isus, koga vjernici nazivaju Hristos, iz kuće prvosveštenika Kajafe odveden do rimskog prokuratora Pontija Pilata. On ga je osudio na raspeće na krstu. Isus je razapet i umro na Golgoti, brdu izvan Jerusalima. Pred smrt rekao je: Oče, oprosti im. Ne znaju šta rade. Na Veliki petak se ne služe liturgije, a to je dan strogog posta, tokom koga hrišćani ne konzumiraju mast bez obzira na porijeklo i svi se poslovi u domaćinstvu obustavljaju.
Nakon Velikog petka slijedi Velika subota, drugi dan hrišćanske žalosti. Taj dan j e Hristos proveo u Hadu, te ga vj ernici obilježavaju u molitvi i tišini. To je ujedno i posljednji dan nedjelje stradanja i smrti. Ponoćnom vaskršnjom liturgijom završavaju se dani žalosti i počinje praznik uskrsnuća.
Tako počinje nedjelja, prvi dan Uskrsa. Pravoslavci u Crnoj Gori se tog dana pozdravljaju riječima Hristos vaskrse, na šta se odgovara Vaistinu vaskrse. Nedjelja je dan kada je Isus vaskrsao. Slave se i drugi (pashalni ponedjeljak) i treći dan Uskrsa (pashalni utorak). Inače, čitava ta sedmica naziva se Velikom, odnosno Strašnom nedjeljom. Pravoslavci Uskrs proslavljaju Svetom liturgijom, a katolici Svetom misom.
