Kako je objasnila sinoptičarka Sektora za meteorologiju Tanja Mitrović, prognoza vremena radi nezavisno od toga da li su praznici ili dani vikenda.
“Nekoliko puta u toku dana rade se bilteni, zatim prognoza vremena za građanstvo i pomorski bilteni. Takođe, svakodnevno se radi meteoalarm, ažuriraju se podaci, radi se vebstranica, informišemo javnost preko telefona, tu smo za medije. Oficijelni centar koji koristimo je evropski. Mi smo njihova pridružena članica, ali ne koristimo samo njihove podatke, već imamo i svoje modele. Svakih 15 minuta imamo dostupne i satelitske snimke koje takođe pratimo. Tako kombinacijom prognostičkog i analitičkog materijala na kraju dobijamo prognozu vremena”, naglašava Mitrović.
I pored toliko posla, prema njenim riječima, rad im ne pada toliko teško jer su dobro organizovani.
“U smjeni budu dva čovjeka, jedan koji dežura od četiri do 16 časova, a njegov pomoćnik radi od 10 do 16 sati. Kada su stabilne vremenske situacije nemamo toliko poziva, ali kada se dešava neko nevrijeme, obim posla je povećan”, kazala je Mitrović.
Kompjuter mora uvijek da radi
Cijeli proces počinje u Sektoru za prognozu vremena i meteorološki monitoring, gdje se dobijaju ulazni podaci. Prema riječima meteorologa Angela Marčeva, HMZCG koristi dvije linije takvih podataka dobijenih numeričkim modeliranjem.
“Numeričko modeliranje Zavoda za hidrometeorologiju je na drugom ili trećem mjestu u regionu. Srbija je malo ispred nas još uvijek, ali smo mi ispred Albanije, Bosne i Hercegovine. Kao početni i bočni uslovi koriste se podaci AVN GFS iz Vašingtona (SAD) i Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena, ECMWF iz Readinga (UK). Riječ je o sistemu jednačina, linearnih i nelinearnih. Sve informacije, sateliti, avioni, osmatranja stavljaju se u jedno početno stanje od kog taj sistem polazi. Zatim se vremenom računaju diferencijalne jednačine i onda se interakcijom dobija prognoza za pet, šet, deset, dvadeset dana. Rezultati se pakuju, pravi se slika”, objasnio je Marčev.
Pored globalnih, koriste se i regionalni modeli manje rezolucije koji rade na šest dana prognoze. Da bi se ovi podaci obezbijedili, napominje Marčev, neophodno je da kompjuter i internet uvijek rade.
“Kompjuter radi 24 sata. Njemu se šalju zahtjevi kada i šta da uradi. Mi smo se izborili da ova zgrada ima generator tako da i kada nestane struje, mi je imamo. Tako vremenska prognoza ne može da zakaže. Kompjuter se pusti da radi osam sati i on uradi sve što treba. Poslije toga ide postprocesing, pravljenje slika, meteograma i produkti koji su potrebni za prognozu vremena. Svi podaci koji se izračunaju stavljaju se u datoteku na veb. server”, rekao je Marčev.
Ispitivanje
Pored kancelarija u kojima se dobija gotova vremenska prognoza, u zgradi HMZCG se nalaze i laboratorije u kojima se ispituje kvalitet vode i vazduha. Kako je DN rekla načelnica odjeljenja za međunarodnu saradnju i informisanje Ivana Adžić, to je neophodno kako bi se dobila potpuna slika.
“Uzorci vazduha se skupljaju sa naših meteoroloških stanica i donose se u laboratorije za analize. Inače, naša služba, mreža stanica, postoji u svim većim gradovima. To su uglavnom automatizovane meteorološke stanice, dok u manjim gradovima imamo klimatološke ili padavinske stanice, gdje se vrši osmatranje u određenim intervalima”, objašnjava Adžić.
Kako je navela, na automatskim meteorološkim stanicama postoje GPRS sistemi za prenošenje podataka, oni stižu direktno u centar, a uzorci padavina se skupljaju na 24 sata. Onda se oni analiziraju po prispijeću. Osim toga, u laboratoriji za mikrobiologiju voda rade se mikrobiološki parametri kvaliteta svih površinskih tokova u zemlji.
“Nakon svih uzorkovanja i analiza, koje radimo četiri puta godišnje, pravi se godišnji izvještaj o stanju kvaliteta voda koji se dostavlja Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Agenciji za zaštitu životne sredine i Upravi za vode. On je dostupan i javnosti na našem veb-portalu”, rekla je Adžić.
Ukupno šest sektora
Odlukom Vlade, HMZCG 2012. godine sa Seizmološkim zavodom postaje dio Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, a kako je direktor ove ustanove Luka Mitrović objasnio za DN, svi njeni sektori su sada povezani i dobro koordinisani.
“Zavod broji ukupno šest sektora, a oni bi teško mogli da funkcionišu bez svakodnevne razmjene informacija. Kada smo 2010. i 2012. godine imali velike poplave u regionu Skadarskog jezera, naši prognostičari i meteorolozi su radili zajedno da bi na kraju dali kvalitetnu prognozu poplave. Mi smo oni od kojih prve informacije dolaze, one se šalju MUP-u i Sektoru za vanredne situacije”, kazao je Mitrović.
Fale još biološka i hidrofološka ispitivanja
Pored pomenutih, u HMZCG postoji i laboratorija za hemiju voda, gdje se prate svi osnovni fizičkohemijski parametri, to su elektroprovodljivost, kiseonik PH, biološka potrošnja kiseonika, nitrati, amonijak, nitriti, fosfati itd. Međutim, još postoje parametri koji fale.
“S obzirom da je Crna Gora kandidat za članstvo u EU, moramo da imamo usklađen monitoring i parametre kvaliteta sa okvirnom direktivom o vodama. Zavod nažalost ne vrši biološka i hidromorfološka ispitivanja, a to su stvari koje će se vjerovatno rješavati na državnom nivou. Ti segmenti su značajni zato što okvirna direktiva o vodama traži integrisani pristup, određivanju ekoloških voda, te svi parametri moraju biti uključeni”, naglasila je Adžić.
