Društvo

Zakoni ignorišu nejednakost žena u mnogim oblastima

Sa današnje konferencije

Rodno neutralni zakoni su jedan od glavnih faktora istrajavanja rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori, poručeno je na današnjoj konferenciji koju je organizovao Institut alternativa.

Ocijenjeno je i da zakoni, koji su navodno jednaki za sve, ignorišu nejednakost žena u mnogim oblastima. Na konferenciji je predstavljena analiza o orodnjavanju javnih politika, sa posebnim naglaskom na izradu zakona u oblasti rada, zdravlja i privrednih društava, koji su finalizovani tokom prošle godine.

Autorka analize Nikoleta Pavićević je ocijenila da, iako je sagledavanje uticaja koji politike mogu imati na položaj žena i muškaraca obavezno prilikom donošenja svih odluka, tu zakonsku dužnost su zanemarili donosioci odluka. Ona je dodala da je ilustrativan primjer Zakon o radu, koji je pod pritiskom poslodavaca predvidio da se ženama na održavanju trudnoće, porodiljskom ili roditeljskom odsustvu, koje su zaposlene na određeno vrijeme – to vrijeme neće obračunavati u period od 36 mjeseci neophodnih za ostvarivanje “stalnog” radnog odnosa.

Naglasila je i da je unapređenje ženskih prava u zakonima često više posljedica ’’automatizovanog’’ transponovanja EU direktiva, nego temeljne analize i konsultacija sa korisnicama i korisnicima zakona. Ovakvo usklađivanje zakonskih rješenja sa tekovinama EU, iako doprinosi boljoj zaštiti prava, ne počiva na detaljnoj analizi trenutnog stanja i različitih praktičnih i strateških potreba žena i muškaraca u sektorima kako bi se rješavali konkretni i specifični problemi na koje žene u Crnoj Gori nailaze.

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejović je kazala da Zakon o rodnoj ravnopravnosti obavezuje kreatore politika da integrišu rodnu ravnopravnost u sve javne politike.

“Međutim, mnoge od javnih politika nisu ispunile ovaj kriterijum”, naglasila je Pejović, dodajući da to i potkrepljuje evaluacija primjene ključnog strateškog dokumenta u oblasti rodne ravnopravnosti. Dodaje da većina sektorskih politika nije rodno senzitivna i ne sadrži ciljeve, aktivnosti, indikatore i budžet koji je orjentisan na osnaživanje žena, osoba različitih polnih i rodnih identiteta, niti posebno osjetljivih grupa.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Božena Jelušić je naglasila važnost rodno odgovornog parlamenta, ali i planiranja budžeta. Ona je istakla da će pokrenuti inicijativu dodatnog osnaživanja žena kroz agrobudžet, odnosno predlaganje posebnog fonda za žene u poljoprivredi. Jelušić je ukazala i na problem nedovoljne zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama u obrazovanju.

“Iako je prosvjeta feminizirana, žena nema na mjestima odlučivanja”, istakla je Jelušić i najavila da će inicirati da se pri izboru direktora i direktorica škola, u slučaju jednakih kvalifikacija, da prednost ženama.

Načelnica Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća u Ministarstvu ekonomskog razvoja Ivana Zečević kazala je da postoji značajan pomak u proteklih pet godina kada je riječ o ženama vlasnicama preduzeća, kojih je danas preko 7.000 kao i to što je 14 jedinica lokalne uprave uvelo programe za žensko preduzetništvo. Najavila je i da će Ministarstvo ekonomskog razvoja izvršiti detaljnu evaluaciju postignutog u prethodne četiri godine i utvrditi strateške pravce djelovanja, ali i glavne prepreke.

Istakla je da je postignut pomak u stvaranju poslovnog ambijenta, ali ne u mjeri koja odgovara potrebama žena – gdje je i dalje sporno pitanje poreskih olakšica za žene u prvim godinama poslovanja, kao i obezbjeđivanje sredstava za početak biznisa.

Načelnica Direkcije za radne odnose u Ministarstvu ekonomskog razvoja Irena Joksimović kazala je da su u određenim segmentima novog Zakona o radu prava žena značajno unaprijeđena u odnosu na prethodni zakon. Kao značajna unapređenja navela je slobodan dan za prenatalni pregled zaposlenih trudnica, ranije korišćenje odsustva očeva u slučaju višeplodne trudnoće, kao i pauzu radi dojenja u toku radnog vremena koja je produžena sa 60 minuta na dva sata.

Načelnica Direkcije za organizaciju i funkcionisanje zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja Nina Milović, kazala je da je potrebno obezbijediti obuhvatnije analize stanja zdravlja žena u zajednici, identifikaciju zdravstvenih problema, potreba žena svih starosnih doba i rizičnih faktora po žensko zdravlje, kako bi se mogli definisati programi zdravstvene zaštite žena.

Svi učesnici i učesnice konferencije saglasili su se da je oblast rodno zasnovane statistike naročito nerazvijena, čemu svjedoči, između ostalog, i podatak da ne postoje pouzdani podaci o razici u zaradama u odnosu na pol kao ni sveobuhvatna baza ženskog preduzetništva.

Tokom diskusije je istaknut i problem zloupotrebe određenih instituta, poput ugovora o privremenim i povremenim poslovima koji se često sklapaju suprotno zakonu i negativno odražavaju na položaj žena, ali i ukazano na važnost dodatne zaštite žena na tržištu rada. Ukazano i je na važnost temeljne rodne analize odgovora na pandemiju korona virusa, i zagovaranja da se osmisle rodno odgovorne mjere podrške ženama, naročito posebnim ranjivim grupama, koje su izostajale iz dosadašnjih paketa mjera donosenih tokom pandemije.

Send this to a friend