Ministri sa Zapadnog Balkana zaduženi za životnu sredinu pozvali su danas na ministarskom sastanku održanom u Skoplju na dalje jačanje zajedničkog djelovanja i regionalne saradnje na provođenju prioriteta u domenu životne sredine i klimatskih promjena u regionu, u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije, te podržali uvrštavanje ekoloških, klimatskih i ciljeva održivog razvoja u sve oblasti politika, čime se jača interresorna i međuministarska saradnja.
Sastanak je organizovalo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) zajedno sa Ministarstvom za životnu sredinu i prostorno planiranje bivše Jugoslovenske Republike Makedonije.
Otvarajući sastanak u ime domaćina ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje Sadulla Duraki pozdravio je učesnike i izrazio zadovoljstvo i čast što je domaćin trećeg po redu sastanka na visokom nivou koji se bavi ovom temom.
Duraki je istakao i važnost regionalne saradnje u obliku Regionalne radne grupe za životnu sredinu, kojom u 2018. godini zajednički predsjedavaju bivša Jugoslovenska Republika Makedonija i Vijeće za regionalnu saradnju.
“Ova radna grupa, koja je u regionalnom vlasništvu i podržava održiv razvoj regiona kao i provođenje dimenzije „Životna sredina“ strategije „Jugoistočna Evropa 2020“ (JIE 2020), bavila se i nastavlja se baviti prijetnjama, ali i načinima i mogućnostima odgovarajućeg regionalnog odgovora na ekološke i klimatske izazove. Imali smo čast da tokom 2018. godine predsjedavamo ovim radom i nastavit ćemo i u budućnosti, u interesu naših građana, da u potpunosti podržavamo rad ove radne grupe. Na kraju, ali ne manje važno, veoma cijenimo svu pomoć Evropske unije, njihove smjernice, tehničku, finansijsku i stručnu podršku, u rješavanju ovih zajedničkih izazova“, kazao je on.
Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović naglasio je da se ekonomije Zapadnog Balkana trebaju pozabaviti pitanjima životne sredine i klimatskih promjena uprkos uočenom nedostatku kadrovskih i finansijskih resursa, oskudnom iskustvu i statusu nečlanica EU, te istakao da su predanost i odlučnost u prevazilaženju ovih izazova sa raspoloživim resursima jednako važni.
“Studija o klimatskim promjenama u regionu, koju je objavilo Vijeće za regionalnu saradnju, pokazuje da je srednja godišnja temperatura već porasla za 1,2°C, i da će nastaviti da raste i dalje, dok prema scenariju stabilizacije do kraja ovog vijeka možemo očekivati dodatni rast od 1,7°C. Najgori scenarij, koji podrazumijeva dalje neodgovorno ponašanje, predviđa još i veći porast srednje godišnje temperature, koja će dostići zapanjujuća 4°C u posljednje dvije decenije ovog vijeka. Ovo je alarmantan poziv da povećamo naše napore na ispunjavanju obaveza predviđenih Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama i zadržimo zagrijavanje znatno ispod 2 stepena. Uočene promjene nisu ograničene samo na granice regiona, te su stoga šire i usklađenije djelovanje i saradnja u potpunosti opravdani. Regionalna saradnja je, dakle, dobra zamjena i način da se obezbjedi bolji odgovor“, istakao je Svilanović.
Šef Odjela za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Skoplju Nicola Bertolini istakao je važnost prenošenja pravne stečevine EU u politike i zakonske propise ekonomija Zapadnog Balkana i dodao da su pitanja vezana za životnu sredinu i klimatske promjene zajednička svima nama.
