“Turizam nije kriv za zločin koji je napravljen sa prostorom. Ovo turizam nije uradio. Prostor i njegov kvalitet, kao i ukupni prirodni ambijent, sastavni su dio ukupnog turističkog proizvoda. Zločin je urađen u ime turizma i pod firmom turističkog razvoja, a za interes pojedinih grupa, koje nijesu iz turizma i ne žive od turizma”, ocijenio je Armenko u razgovoru za Pobjedu.
Nažalost, naveo je, prekomjernom gradnjom i trošenjem prostora turizam je mnogo izgubio. To najbolje pokazuje iskazani interes investitora za izgradnju hotela u posljednjih nekoliko godina.
“Može biti da je u prostornom planu za obalno područje naglašeno učešće mješovite izgradnje najbolji pokazatelj da će sve manje biti mogućnosti za razvoj Crne Gore kao elitne turističke destinacije”, smatra Armenko.
Kako doživljavate prostorni plan posebne namjene za obalno područje, koji projektuje razvoj do 2030. i sa kojim bi trebalo da se usklade svi planovi u primorskim opštinama?
ARMENKO: Uvidom u plan imam problem da razumijem za koga se on pravi. Imam osjećaj da planer analizira neku virtuelnu stvarnost, koju je uzeo za osnovu, s namjerom da planira razvoj za narednih 15 godina. S obzirom da poznajem renome i kredibilitet institucije koja je obrađivala plan (radi se o kući „Horvath and Horvath“, referentnoj za oblast turizma i turističkog razvoja) odgovor nalazim u činjenici da je autor raspolagao sa pogrešnim i nepotpunim podacima, koji ukazuju na postojeće stanje u oblasti turizma u Crnoj Gori i u oblasti iskorišćenosti prostora. Ovo je bio osnovni nedostatak planeru da realno projektuje razvoj turizma do 2030. godine.
Kako se to moglo dogoditi s obzirom da je u izradu plana uloženo 1,4 miliona eura, da se radio pet godina i da je jedan od najvažnijih dokumenata za sljedećih deceniju i po?
ARMENKO: Bez ozbiljne i detaljne analize postojećeg stanja turizma u Crnoj Gori nemoguće je napraviti dobar i realan plan razvoja turizma. Kad o ovome govorim mislim na sljedeće: planer je za osnov uzeo 2011. godinu, a u februaru 2016. razgovaramo o nacrtu plana, koji će se najvjerovatnije usvojiti 2017. godine. Autor planira da 2020. raspolažemo sa 208.622 kreveta, a 2030. sa 230.766. Prema podacima opština, Monstata i na osnovu sopstvenih istraživanja na današnji dan ovi kapaciteti se procjenjuju na 500.000 kreveta. Kada je u pitanju struktura kapaciteta, onda je problem još veći, jer se danas, 2016. godine, na hotele odnosi samo 40 hiljada kreveta, a sve ostalo je komplementarni smještaj.
Koji je najdrastičniji primjer takvog planiranja?
ARMENKO: U modelu rasta smještajnih kapaciteta opštine Budva do 2030. godine planer konstatuje da Budva 2011. godine u hotelima ima 12.817 kreveta, da će 2020. imati 17.126, a 2030. godine 18.973 kreveta. Kakav je to plan razvoja koji planira da će opština Budva od 2020. do 2030. godine izgraditi nešto manje od dvije hiljade kreveta u hotelima svih kategorija? U privatnom smještaju, po podacima iz plana, Budva je 2011. godine imala 41.294 kreveta, 2020. se planira 37.990, a 2030. godine 35.719 kreveta, pa je pitanje ima li koga da vjeruje da Budva danas ima manje kreveta u privatnom smještaju nego 2011. godine, ili da će 2030. imati još šest hiljada kreveta manje nego danas? Ili, ko vjeruje da će Budva sa ukupno 58.052 kreveta u 2011. godini „narasti“ na 72.997 kreveta 2030. godine, kada znamo da danas Budva ima otprilike toliko kreveta ili više. Planer je, dakle, pri izradi plana imao pogrešne inpute, ali to se moglo ispraviti. Skoro identičan problem je imao i DEG prilikom izrade prve verzije master plana razvoja turizma do 2020, pa je napravio drugu verziju, koristeći se realnim podacima iz primarnih izvora.
Kako je, prema Vašem mišljenju, projektovan turistički razvoj, jer je plan temelj za izradu planova nižeg reda na obalnom području?
ARMENKO: Plan nije realan ni u dijelu koji se odnosi na projekciju turističkog razvoja, već je prevaziđen i nije od neke veće koristi. U tekstu, a ni u parametrima, planer nije pravilno konstatovao štetu koja se napravila na Primorju dosadašnjim razvojem. Nigdje se ne vidi odnos planera prema već izgubljenim lokalitetima za razvoj turizma više kategorije, kao što su Herceg Novi, Budva, Bečići, Pržno, Petrovac. Na kojim lokalitetima planer projektuje da do 2020. godine izgradi novih 10.000 kreveta u hotelima i turističkim naseljima na području Budve. Misli li tu na kapacitete tipa TQ Plaza, Tre Cane, Zavalu, kompleks Rafailovići, Pržno, ,,As“ Perazića Do, Kristal Rivijera ili hotel ,,Zetagradnja“ u Petrovcu? Prostorni plan je osnova za izradu planova nižeg reda, ali i za izradu politike i strategije razvoja turizma svake zemlje. Pošto je Crna Gora „par ekselans“ destinacija koja zavisi od organizovanog turističkog prometa, neophodno je jasno definisati saobraćajne kapacitete i prateće infrastrukture, koje determinišu funkcionisanje i ukupan obim smještajnih kapaciteta. Je li realno planirati turistički promet i smještajne kapacitete do 2030. godine, a ne imati jasnu situaciju u razvoju saobraćajne infrastrukture. Za sada, u 2016. godini od Herceg Novog do Ulcinja imamo Jadransku magistralu koja funkcioniše kao gradska ulica!
