Savjetnik u Klubu poslanika SNP i član GO te stranke Goran Dašić kazao je da su u poslednjih 10 godina, od kada ne funkcioniše direktni platni promet između Crne Gore i Srbije, naša privreda i građani izgubili oko 100 miliona eura.
“S obzirom na veliki obim spoljno-trgovinske razmjene između dvije države čiji devizni prihod premašuje milijardu eura prosto je nevjerovatna činjenica da ovo pitanje još uvijek nije riješeno. Rješavanjem ovog gotovo decenijskog problema privrednici i građani iz dvije države unaprijedili bi uslove poslovanja i u vremenu krize poslovali sa smanjenim transakcionim troškovima”, rekao je on.
Rješenje, smatraju u SNP-u, treba tražiti kod poslovnih banaka koje posluju u obije države.
SNP poziva na nastavak dijaloga na nivou dviju vlada započetog još 2007.godine, “kako bi se konačno riješilo ovo pitanje i desetine miliona eura novca crnogorskih građana i privrede ostalo u Crnoj Gori, umjesto što ide na račune inostranih banaka”.
“Ta i te kako značajna sredstva bi u vremenu ekonomske krize dobro došla našoj privredi i jedan dio uložen u otklanjanje posledica ekonomske krize, poboljšanje materijalnog položaja stanovništva, povećanje staračkih i porodiljskih naknada, zdravstveni sistem, renoviranje škola, izgradnju vrtića i poboljšanje kvaliteta života najranjivijih kategorija stanovništva”, istakao je Dašić.
SNP podsjeća da se sistemskom rješavanju ovog problema pristupilo još 2007. godine kada su guverneri centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH potpisali Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja.
“Godinu dana od potpisivanja tog dokumenta platforma o kliringu međunarodnih plaćanja postala je operativna čime su se stekli i neophodni uslovi za direktno plaćanje između Crne Gore, Srbije i BiH”, naglasio je Dašić.
Pošto su sve tri države potpisnice CEFTA sporazuma i teže uspostavljanju jedinstvenog tržišta koje bi se odlikovalo slobodnim kretanjem roba, usluga i kapitala potreba za platnim prometom je, smatra Dašić, više nego neophodna. To, objašnjava on, podrazumijeva obavljanje platnog prometa koje će biti jeftinije, bez dodatnih troškova i bez naplaćivanja provizije korisniku novčanih sredstava u drugoj državi.
“Odmah po operacionalizaciji Sporazuma direktni platni promet između BIH i Srbije je profunkcionisao pošto su komercijalne banke iz obje države potpisale ugovore o učestvovanju u obračunu ovih plaćanja sa Narodnom bankom Srbije i Centralnom bankom BIH. Gotovo 20-tak banaka iz Srbije je odmah uzelo učešće u međunarodnom kliringu plaćanja u eurima. Do danadanašnjeg između Crne Gore i Srbije, međutim, toga još uvijek nema. Na žalost crnogorske privrede i građana ni jedna poslovna banka u Crnoj Gori nije izrazila spremnost za uključivanje u klirinški način plaćanja. Posljedice su milioni eura odliva gotovog novca iz države svake godine”, kazao je Dašić.
