On je u Evropskom parlamentu kazao da su banke i čitav finansijski sistem sada mnogo otporniji nego što su bili ranije. Draghi je na taj način pokušao da smanji zabrinutosti zbog oštrog pada cijena dionica banaka, prenosi HRportfolio.
Od početka godine berzanski STOXX indeks bankarskog sektora eurozone potonuo je više od 25 odsto, jer se ulagači plaše posljedica pada cijena sirovina, strože regulacije i niskih kamatnih stopa na poslovanje banaka.
“Oštar pad cijena dionica banaka odražava veću osjetljivost sektora na slabije nego što se očekivalo ekonomske izglede”, kazao je Draghi.
On je dodao da banke sada imaju bolje kapitalne osnove nego što su imale za vrijeme dužničke krize u eurozoni, prije četiri godine.
Niska profitabilnost i skoro hiljadu milijardi EUR loših kredita, što je nasljeđe evropske dužničke krize, pritišću bankarski sektor, ali banke su sada dobro kapitalizovane nakon što su niz godina bile pod pritiskom regulatora da ojačaju svoj kapital.
“U bankarskom sektoru eurozone situacija je sada znatno drugačija nego što je bila 2012. godine”, naveo je Draghi.
On je poručio i da je ECB spremna da odigra ulogu u jačanju ekonomije i podsticanju rasta inflacije, koja je daleko od ciljanog nivoa od oko dva odsto.
“Nećemo oklijevati da to učinimo”, poručio je Draghi.
On je na taj način nagovijestio da bi čelnici ECB-a na sjednici u martu mogli uvesti dodatne monetarne mjere kako bi podstakli rast ekonomije eurozone, koje je pod pritiskom slabosti investicija, usporenog rasta proizvodnog sektora, geopolitičkih rizika i slabosti globalne privrede.
Velika previranja na svjetskim finansijskim tržištima od početka godine anulirala su veći dio uticaja novih podsticajnih mjera, koje je ECB uvela u decembru, pa je pojačan pritisak na banku da dodatno olabavi monetarnu politiku.
U decembru je ECB dodatno povećala negativnu kamatnu stopu na depozite banaka na njenim računima 0,1 postotni bod, na minus 0,3 odsto i produžila program otkupa obveznica, vrijedan 1,5 hiljada milijardi EUR, za šest mjeseci.
S obzirom na slabost ekonomije i rizike od deflacije u eurozoni, analitičari očekuju nove podsticajne mjere, kao što je dodatno povećanje negativne kamate na depozite u ovoj godini na minus 0,4 odsto.
