Crna Gora je, što se tiče nivoa javnog duga, već odavno prošla kriterijume iz Mastrihta, a zbog njegovog konstantnog rasta i rasta budžetskog deficita dobija opomene sa svih strana svijeta. Fabris za RTCG objašnjava da li to ugrožava javne finansije Crne Gore, te ima li država za to lijeka.
“Izvjesno je da smo na kraju prethodne godine prešli nivo mastrihtskog duga od 60 odsto. Međutim, treba imati u vidu da mastrihtski kriterijumi više nijesu što su bili, jer su njih devalvirali sami oni koji su ih postavili. U eurozoni prosječan nivo javnog duga je bio na kraju prošle godine preko 90 odsto, tako da imamo opšti globalni trend rasta javnog duga. Sasvim sigurno da odgovor na svođenje javnog duga u prihvatljive i razumljive okvire će biti uređan izradom sanacionog plana fiskalne konsolidacije, koji će se vjerovatno raditi ili na kraju ove godine ili početkom sljedeće”, kazao je Fabris.
Zbog trenutnog nivoa javnog duga i budžetskog deficita do kraja godine moramo uraditi sanacionalni plan, pa iz Vlade često čujemo da se to neće raditi na uštrb standarda građana. Fabris je odgovorio i na pitanje na koji način Crna Gora misli da ova dva parametra dovede u razumne okvire.
“U ovom trenutku je teško odgovoriti u kom će smjeru ići Vlada. Ali, vjerovatno će ključna mjera biti ona koja je već najavljena iz Vlade. To je da se proda koncesija za autoput, odnosno potencijalni koncesionar da preuzme otplatu javnog duga po osnovu izgradnje autoputa kad javni dug bude zavšren. Sasvim sigurno smjernice kako treba sprovoditi fiskalne konsolidacije možemo naći iz primjera zemalja koje su uspješno uradile fiskalne konsolidacije, a to su da su ključni pravci fiskalne konsolidacje usmjereni na rashodnu stranu, da one treba da budu dio širih i sveukupnih reformskih mjera i da je potreban značajan stepen fiskalne kontrakcije”, istakao je Fabris.
Stoga, postavlja se logično pitanje-da li građani treba da brinu zbog trenutnog stanja javnih finasija.
“Razlog za zabrinutost ima ali za paniku nema”, odgovorio je Fabris.
