Ivanović je naglasio da je veliki uspjeh potpisivanje sporazuma o kreditiranju crnogorske poljoprivrede sa Abu Dabi Fondom za razvoj.
“Dobiti finansijska sredstva na rok od 17 godina, sa kamatom 2,5 odsto i grejs periodom od četiri godine, zaista predstavlja prijateljski napor i jedne i druge strane da se fokusiramo na probleme u poljoprivredi, a ne na komercijalne uslove kreditiranja. Često kada obilazim na teren, čujem od poljoprivrednika da teško dolaze do povoljnih kredita, a pod tim podrazumijevaju i rokove vraćanja i grejs period, jer u poljoprivredi je važno da postoji ciklus od najmanje tri-četiri godine da se naprave proizvodi i stvore uslovi za vraćanje kredita. A to je upravo ono što daje ovaj kreditni aranžman”, kazao je Ivanović u emisiji “Nedjeljom o selu i poljoprivredi” na Radiju Crne Gore.
Objašnjava kada će ministarstvu biti na raspolaganju taj novac.
“Mi smo očigledno napravili veliki grijeh kada smo otišli par koraka unaprijed, pa smo animirali pojedine proizvođače koji se bave uglavnom preradom. S jedne strane nam se spočitava da Crna Gora uvozi mnogo hrane, a s druge strane zašto smo ih kontaktirali. Trpjeli smo kritike zašto to radimo. Htjeli smo da animiramo sve zainteresovane proizvođače i prerađivače da razmišljaju o poslovnim planovima na vrijeme, da kalkulišu uslove kredita koji su transparentno dati od strane MPRR, a ne da čekamo da kredit završimo, pa da uđemo u tu proceduru”, kazao je Ivanović.
Dodaje da sada slijedi javno oglašavanje poziva sa pravilima koji su već, siguran je ministar, svima poznati.
“Onda ćemo ići u selekciju i odabir kreditnih aranžmana. To ćemo raditi zajedno sa predstavnicima IRF-a i Abu Dabi razvojog fonda, kako bi bili u mogućnosti da svako iz svog ugla, iz ugla kolaterala, održivosti projekta, zaštite, prioriteta u poljoprivredi, odaberemo one koji će na najbolji način koristiti ova sredstva”, objasnio je Ivanović.
Naglašava da im je primarni interes da podstaknu razvoj poljoprivredne proizvodnje.
“Želimo da jačamo dalje primarnu poljoprivrednu proizvodnju, jer su nama još uvijek mali inputi za preradu. Tako ćemo stvarati još bolje uslove za jačanje prerađivačkih kapaciteta, manjih i srednjih. Želimo da smanjimo uvoz poljoprivrednih proizvoda koje možemo da proizvodimo u Crnoj Gori. Moramo razumjeti da nikada nećemo biti u stanju da proizvodimo sve što nam treba. To nije u stanju nijedna zemlja na svijetu. Ali, za nas je važno da proizvodimo ono u čemu smo konkuretni u odnosu na druge. I naravno, prioriteti su nam nova radna mjesta”, istakao je Ivanović
Otkriva do kada se mogu očekivati prve investicije iz ADFD.
“Naša dinamika na ovom projektu je definisana Operativnim priručnikom koji je usaglašen sa predstavnicima ADFD. Sada je u toku vjerski praznik u tom dijelu svijeta, i moramo imati strpljenja. Radimo na tome da procedura bude što je moguće kraća. Nadam se da ćemo tokom ljeta, najvjerovatnije početkom avgusta, objaviti javni poziv sa svim usaglašenim elementima. Nakon toga ide procedura, slična MIDAS ili IPARD-like projektu, koje naši poljoprivrednici dobro poznaju. Nema tu posebnih iznenađenja. Na ovaj način pokazujemo kontinuitet u radu. Svi su projekti uvezani. Takođe, do sada nismo imali ni jednu primjedbu na bio koji od prethodnih projekata, od Svjetske banke ili Evropske komisije. Mislim da smo izgradili povjerenje i ne vidim posebnog razloga za malicioznost ili kritike onoga što sam siguran da će dati dobre efekte u Crnoj Gori”, kazao je Ivanović
U javnosti se govori da bi kredit trebalo približiti poljoprivrednicima na sjeveru Crne Gore. Ivanović ističe da tu moramo voditi računa o dva aspekta.
“S jedne strane ovo je kredit koji treba da se vrati sa uslovima koji su svima poznati, što će reći da moraju biti uloženi u projekte čija će realizacija obezbijediti vraćanje kredita. Ako je parametar ekonomski, onda on nema veze sa tim da li je to jug, sjever ili centar”, rekao je Ivanović.
S druge strane, dodaje, razumije momenat i socijalni aspekt, kao i napore države da se ljudi na sjeveru zadrže.
“Svi koji odlaze sa sjevera ne odlaze na ljetovanje ili da ne bi radili, nego će isto tako raditi u mjestima gdje idu. Meni se postavlja pitanje – kada bi tu količinu rada realizovali na svojim imanjima da li će postići bolje efekte? U razgovorima sa ljudima koji su ranije u nekom momentu svog života odlučili da odu iz Crne Gore, pa se vratili, često sam čuo fomenta: “da sam ovo vrijeme i trud koji sam utrošio negdje drugo uložio na razvoj svog imanja danas bi živio mnogo bolje””, kazao je Ivanović.
Zato on ima poruku za sve one koji odlaze za sjevera.
“Zato bih uputio poruku svima da razmisle dobro prije nego donesu odluku. Vjerujem da bi bilo pametnije da vrijeme i rad, koji će morati da ulože negdje drugo, realizuju na svom imanju. U tom kontekstu, ne samo kroz ABDF, nego i druge mjere, pokušaćemo da vežemo što više sredstava u održive projekte na sjeveru. Ujedno podsjećam da je 55 odsto MIDAS i IPARD like projekata vezani za sjeverni dio Crne Gore, kao i 51 odsto mjera agrobudžeta, a ostatak za centralni i južni. Ali, ipak, ne možemo očekivati da 100 odsto sredstava ide na sjever”, poručuje Ivanović.
