Jonica je naglasila da se žene na Balkanu, koje žele da pokrenu ili se već bave vlastitim biznisom, suočavaju sa nizom prepreka.
“Prije svega one bi trebalo da raspolažu sa određenim kapitalom da bi pokrenule svoj biznis kao i šansom da dođu do kredita što podrazumjeva posjedovanja imovine. Tradicija u Crnoj Gori je takva da imovina po pravili pripada muškarcima. Ranije je bila prava sramota da imovinu naslijedi kćerka ili neka druga žena u porodici umjesto muškarac”, istakla je ona i dodala da zato žene još na startu ne ispunjavaju uslove za podizanje kredita.
Jonica je kazala da veoma često žene ne nailaze na razumijevanje ni u svojoj porodici.
“Javne usluge nijesu organizovane na način koji bi rasteretio žene i omogućio im da se posvete poslovanju sopstvene firme. Svega 9,6 odsto preduzeća u Crnoj Gori su u vlasništvu žena”, rekla je ona.
Ona je kategorična da u Crnoj Gori još uvijek postoji podjela na ženske i muške poslove.
“Sve ono što se u većoj mjeri smatra muškim poslom kao recimo biznis i politika, muškarci veoma teško prepuštaju ženama. Žena nailazi na mnogo više prepreka u nastojanju da se potvrdi u tim oblastima. Skupština Crne Gore je pokušala da usvoji zakone i propise koji bi pružili olakšice ženskom preduzetništvu”, podsjetila je Jonica.
Prema njenim riječima, što se ide više organizacionom piramidom preduzeća, to je manje žena.
Vlade treba da osnažuju žensko preduzetništvo
Vlade treba da podstiču preduzetništvo žena zato što njihove kompanije doprinose cjelokupnom ekonomskom razvoju zemalja, izjavila je Nora Malaj, zamjenik ministra obrazovanja Albanije na Međunarodnoj konferenciji “Žensko preduzetništvo u jugoistočnoj Evropi – izazovi, potencijal i doprinos privredi.”
Pred skoro isključivo ženskim auditorijumom iz više zemalja, Malaj je rekla da žena preduzetnik omogućuje otvaranje novih radnih mjesta.
“Zahvaljujući preduzetnicama izvodi se mnoštvo projekata o povećanju nivoa stručne osposobljenosti. Žene u preduzetništvu jugoistočne Evrope su pokretači dobrih ideja i aktivnosti sračunatih na potrebe savremenog društva”, naglasila je ona.
Prema mišljenju zamjenice ministra obrazovanja Albanije, preduzetnice su u stanju da promijene imidž evropskog jugoistoka.
“Suočeni smo sa mnoštvom izazova, ali vjerujem da će vlada Albanije podržati žene koje se bave preduzetništvom u zemlji i da će pružiti potporu zajedničkim projektima koji bi se izvodili u saradnji sa drugim zemljama”, optimistična j Nora Malaj.
“Moramo se fokusirati na pozitivne stvari u regionalnoj saradnji i pokušati da proširimo naš djelokrug, da povećamo nivo kvalifikacije i potencijal svake žene koja se posvetila sopstvenom biznisu”, zaključila je ona.
Poslovni svijet na Balkanu nije toliko muški
Poslovni svijet na Balkanu više ne izgleda toliko muški, istakla je pred BGNES-om pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Hrvatske Zdenka Lončar.
Prema njenim riječima, poslovni svijet puno toga očekuje od žena, on će postati mnogo bolji i humaniji kada se žene većim dijelom uključe u njega.
Lončar je mišljenja da su problemi ženskog poduzetništva u Hrvatskoj i Bugarskoj veoma slični.
“Žene nailaze na probleme u svojoj porodici, u tradiconalnom odgoju djece. Postoje i infrastrukturne prepreke kao recimo smještaj djece u dječijem vrtiću dok su roditelji na poslu. Ima i problema finansijske prirode, vidljiva je nemogućnost balansiranja između porodičnih i poslovnih obaveza”, istakla je pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Hrvatske.
Ona je ipak kategorična da problemi iz prošlosti, vezani uz rodnu nejednakost, više ne postoje na Balkanu. Lončr je navela primjere onoga što Hrvatska konkretno radi u zadnjih 12 godina.
“Učinili smo veliki iskorak u razvoju ženskog preduzetništva. U 2013. smo usvojili Zakon o legalizaciji objekata. Očekujemo da će žene iznijeti na vidjelo sve što glasi na njihovo ime i legalizovati ga. Na taj način će postati kreditno sposobne, jer će raspolagati sopstvenom imovinom. Hrvatska već duži niz godina raspolaže podsticajnim programima namijenjenim ženama u preduzetništvu”, rekla je ona i dodala da je za tih 12 godina zemlja uspjela da se izbori da 40 odsto svih vrsta pomoći na nacionalnom nivou odlazi kod žena.
Međunarodnu konferenciju “Žensko preduzetništvo u jugoistočnoj Evropi – izazovi, potencijal i doprinos privredi” organizovali su Balkansko udruženje žena u zanatstvu i Balkanski biro za razvoj srednjeg staleža uz učešće ženskih udruženja malog i srednjeg biznisa iz Albanije, Bugarske, Kosova, Makedonije, Moldavije, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.
