Kazinske i lutrijske igre na sreću trebalo bi da budu obuhvaćene onlajn sistemom nadzora, kao i unaprijeđena tehnička rješenja u cilju „fiskalizacije“ uplata i isplata, a potrebno je i jačanje kadrovskih kapaciteta i uvođenje efikasnih kaznenih mjera.
To je saopšteno konferenciji „Igre na sreću – kako do efikasnijeg i transparentnijeg sitema?“, koju je organizovao Institut za pravne studije (IPLS).
Izvršni direktor IPLS Ilija Vukčević kazao je da su godinama prisutni neuspjeli pokušaji da se donese novi Zakon o igrama na sreću u Crnoj Gori, i da se izvrše značajnije izmjene i dopune tog akta.
On je podsjetio da se taj Zakon primjenljuje još od 2004. godine, navodeći ga je „vrijeme pregazilo“, jer reguliše materiju koja se razvija iz dana u dan.
„Međutim, u decembru prošle godine desio se jedan veliki korak u ovom pravcu – Ministarstvo finansija Crne Gore je potpisalo sporazum o grantu sa Slovačkom Vladom, koja je planirala da za potrebe novog Zakona o igrama na sreću, kao i unapređenje nadzornog sistema ISONIS igara na sreću, uplati Ministarstvu finansija milion eura“, naveo je Vukčević.
On je kazao da je prva tranša uplaćena, pojašnjavajući da na osnovu tog Sporazuma Ministarstvo finansija ima obavezu da do 31. oktobra uputi Vladi Nacrt novog Zakona o igrama na sreću i da spremi tehničke pretpostavke za razvoj ili unapređenje postojećeg nadzornog sistema.
Vukčević je, predstavljajući najvažnije nalaze analize „Unapređenje efikasnosti i transparentnosti sistema igara na sreću Crne Gore“, a govoreći o online nadzoru, kazao da su na taj nadzor priključeni priređivači kladioničarskih igara, automati za igre na sreću, automati za igre na sreću u kazinima, i priređivanje od igara na sreću preko interneta.
„Kroz online nadzor se kontroliše pravilan obračun i naplata varijabilne koncesione naknade, koja predstavlja razliku između uplata i isplata igrača igara na sreću. Svakog mjeseca, na osnovu zakona, priređivač ima obavezu da podnese mjesečni obračun i po sistemu samooporezivanja, na osnovu toga bi bila zaduživana njegova konta“, pojasnio je Vukčević.
Prema njegovim riječima, problem je bio u tome što nije postojao efikasan nadzor nad svim tim, navodeći da bi nadzor u toj oblasti trebalo da vrši Inspekcija za igre na sreću koja prije postojanja ovog sistema nije mogla da kontroliše ovaj oblik prikupljanja prihoda.
Vukčević je kazao da su u analizi krenuli od broja uplatnih mjesta u zadnje tri godine, a to su kladionice i terminali za igre na sreću, i došli smo do iznosa fiksne koncesione naknade.
„Pošto imamo podatke o iznosi prihoda od kladioničkih igara na sreću na nivou godine, od ukupnog iznosa smo oduzeli fiksne naknade i došli smo do trenda da iznos varijabilne koncesione naknade je značajno skočio u ove tri godine, praktično za 300 odsto
On je ocijenio da je postojeća platforma ISONIS dala dobre rezultate, i da predstavlja dobar osnov za unapređenje sistema nadzora.
„Smatramo da je potrebno proširenje online sistema nadzora na igre na sreću kojim po važećim propisima nisu obuhvaćene – kazinske i lutrijske igre na sreću, kao i unaprijeđena tehnička rješenja u cilju „fiskalizacije“ uplata i isplata, a potrebno je i jačanje kadrovskih kapaciteta i uvođenje efikasnih kaznenih mjera“, istakao je Vukčević.
Govoreći o institucionalnom sistemu, Vukčević je rekao da stalne izmjene u arhitekturi institucionalnog sistema, kao i zastarjeli Zakon o igrama na sreću, proizvode probleme u odnosima i funkcionisanju nadležnih institucija.
„Zbog toga je potrebno unaprijediti postojeći legislativni okvir u tri pravca – jasnom podjelom i osnaživanjem nadležnosti između nadležnih organa, ustanovljavanjem efikasnih procedura, ili sprovesti novu institucionalnu reformu kojom bi kontrolu naplate koncesionih naknada, koju ima Inspekcija za igre na sreću, prebaciti na Poresku upravu a kontrolu administrativno-tehničkih uslova prebaciti u nadležnost Uprava za igre na sreću“, naveo je Vukčević.
U pogledu unapređenja legislativnog okvira u cilju povećanja prihoda on smatra da „najveći potencijal rasta postoji u obalsti unapređenja kazino turizma, priređivanja igara na sreću putem interneta, kao i lutrijskih igara na sreću“.
Pomoćnica direktora Poreske uprave Crne Gore Gordana Pejović, kazala je da, kada je u pitanju naplata prihoda kod priređivača igara na sreću, ta institucija vrši administriranje onoga što je već državni organ propisao, „a to su koncesije koje svaki pripređivač od igara na sreću je dužan da plaća“.
„Svi pripređivači igara na sreću dužni su da plaćaju dvije vrste koncesije – fiksni dio koji se odnosi na svaki organizacioni dio koji sadrži jedan od tih elemenata, od tih aparata, mjesta gdje se može određena vrsta igara na sreću odvijati. Taj fiksni dio iznosi 500 eura po samom mjestu“, rekla je Pejović.
Priređivači igara na sreću plaćaju, kako je dodala, plaćaju i varijabilni dio.
„To je razlika između novca kojeg uplaćuju sami igrači i onoga što su igrači ostvarili kao svoju dobit. Ta razlika iznosi deset hiljada po jednom mjestu na kojem se igre odvijaju“, pojasnila je Pejović.
Ona je kazala da su online igre sve popularnije u Crnoj Gori i u svijetu, navodeći da priređivači igara na sreću plaćaju dio koji je država odredila da plaćaju po tim mjestima kako igraju.
„To je sva vrsta prihoda koju mi, kao poreski organ, možemo da naplaimo od priređivača igara na sreću. Imamo fiksni i varijabilni dio, i dio koji se odnosi na online klađenje, koji iznosi deset hiljada po jednom online kockanju, koje je priređivač igara na sreću dobio koncesiju od države“, rekla je Pejović.
Poreska uprava, kako je istakla, na osnovu naplaćenih prihoda, vrši analizu tih prihoda.
„Kod jednog koncesionara, u prošloj godini, imali smo nagli skok ostvarenog prihoda za dva miliona u odnosu na prethodne godine. Taj priređivać igara na sreću je organizovao međunarodni turnir, na kojem su došli ljudi koji igraju te igre, i na osnovu toga platili su značajno veći iznos koncesije nego što su imali u prethodnoj godini“, navela je Pejović.
Ona je ukazala da po postojećem Zakonu, onaj ko dobije od igara na sreću, ne plaća nikakav porez.
