“Kako energetski sektor predstavlja jednu od strategijskih grana crnogorske ekonomije, svjesni smo koristi koje dobijamo usklađivanjem s evropskim standardima. Otvaranje pregovora u oblasti energetike u decembru prošle godine potvrđuje da je Crne Gora u velikoj mjeri uskladila propise sa evropskim standardima u tom poglavlju”, kazao je Pejović za list Elektroprivreda.
Kako je dodao, stepenu usklađenosti s pravnom tekovinom EU u značajnoj mjeri doprinosi članstvo Crne Gore zemlje u Energetskoj zajednici, što je ocijenjeno i u svim izvještajima Evropske komisije (EK), prenosi Mina business.
“Crna Gora je donijela sva strategijska dokumenta koja se odnose na planiranje u oblasti energetike. To se odnosi na Strategiju razvoja energetike do 2030. godine, Nacionalni akcioni plan korišćenja energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori za period 2014-2020, kao i Akcioni plan energetske efikasnosti, koji se donosi svake druge godine. Kada je riječ o zakonskim propisima, usvojen je Zakon o energetici kojim su prenijete sve glavne odredbe direktiva EU iz Trećeg energetskog paketa. Vlada je utvrdila i Predlog zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa kojim su prenijete odredbe regulativa EU iz Trećeg paketa i nadamo se da će Skupština uskoro usvojiti i taj zakon”, saopštio je Pejović.
On je podsjetio da je Skupština u decembru 2014. usvojila Zakon o efikasnom korišćenju energije, koji je uglavnom usklađen s evropskim zakonodavstvom.
“Crna Gora je, takođe, u velikoj mjeri usklađena s pravnom tekovinom iz oblasti nuklearne sigurnosti i kontinuirano dobijamo pozitivnu ocjenu za tu oblast u evropskim izvještajima”, rekao je Pejović.
Kako je dodso, poglavlje 15 – Energetika, ukoliko se ne računaju poglavlja 23. i 24, prvo je koje je imalo početno mjerilo i koje je Crne Gora otvorila.
“Podsjetiću da se mjerilo odnosilo na izradu Akcionog plana za usklađivanje s direktivom o obaveznim naftnim rezervama koja podrazumijeva obezbjeđivanje rezervi koje odgovaraju količini za 90 dana neto uvoza. Radna grupa, uz podršku kolega iz EK, intenzivno je radila na izradi plana, koji je usvojen u aprilu prošle godine. U narednom periodu nas očekuje sprovođenje tog akcionog plana, koji podrazumijeva kako zakonodavno usklađivanje s pravnom tekovinom tako i obezbjeđivanje nafte i/ili naftnih derivata. Imajući u vidu zahtjevnost pravne tekovine, ovu obavezu je potrebno ispuniti do 1. januara 2023”, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, Crnu Goru očekuje usklađivanje i sprovođenje izuzetno zahtjevne pravne tekovine koja obuhvata Treći energetski paket, kao i evropskih standarda koji se odnose na oblast energetske efikasnosti.
“U cilju realizacije obaveza iz evropske agende neophodno je ojačati administrativne kapacitete u svim nadležnim institucijama, posebno u Ministarstvu ekonomije i Regulatornoj agenciji za energetiku. Kako je EK ocijenila da trenutni broj inspektora za adekvatnu kontrolu sprovođenja obaveza nije dovoljan, potrebno je ojačati i kapacitete Uprave za inspekcijske poslove”, kazao je Pejović.
On smatra da je iskustvo Hrvatske, posljednje zemlje koja je pristupila EU, značajno za Crnu Goru.
“Saradnja s kolegama iz hrvatskog pregovaračkog tima izuzetno je dobra i održavamo stalnu i redovnu komunikaciju u vezi s vođenjem pristupnih pregovora. Kad je, konkretno, riječ o poglavlju – 15, usljed sličnosti dva sistema, za nas su veoma dragocjene hrvatske naučene lekcije i relativno svježi primjeri koji su primjenjivi i na Crnu Goru”, cijeni Pejović.
Govoreći o iskustvu Hrvatske koje bi bilo veoma korisno prilikom izrade Akcionog plana za obavezne naftne rezerve, pejović je naveo da su iz hrvatske Agencije za obavezne zalihe nafte i naftnih derivata u novembru prije tri godine posjetili Crnu Goru i radnoj grupi za izradu Akcionog plana za obavezne naftne rezerve prenijeli iskustvo o sprovođenju Direktive o obaveznim rezervama.
“Dinamika pregovora zavisi od unutrašnjih napora Crne Gore, tempa i kvaliteta reformi koje sprovodi. EU je prošle godine pokrenula inicijativu za realizaciju jednog od najznačajnijih projekata u njenoj istoriji, a to je formiranje Energetske unije, kako bi se Evropi i njenim građanima osigurala povoljna, sigurna i održiva energija. O značaju energetskih pitanja za EU govore i završna mjerila koje je Crna Gora dobila. Naime, od Crne Gore se očekuje sprovođenje Akcionog plana o obaveznim naftnim rezervama, razdvajanje svih energetskih subjekata u skladu s modelom predviđenim pravnom tekovinom i usklađivanje s pravnom tekovinom o energetskoj efikasnosti”, rekao je Pejović.
Uprkos zahtjevnijim zadacima u pogledu daljeg usklađivanja i sprovođenja pravne tekovine EU, Pejović ističe da je plan da za dvije godine Crne Gora bude interno spremna za zatvaranje pregovora u poglavlju 15.
“Pred Crnom Gorom je veliki broj obaveza, ali, imajući u vidu trenutni stepen usklađenosti i posvećenost ispunjavanju zadataka, smatram da je taj plan realno ostvariv”, zaključio je Pejović.
