Brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana, na kojima je traženo da se državne šume na području Plava stave u funkciju razvoja lokalne zajednice, dali su određene rezultate. To je juče u razgovoru za Dan potvrdio predstavnik plavskih drvoprerađivača Esad Bajraktarević rekavši da su nakon brojnih upozorenja privilegovani koncesionari prestali sa sječom šume, koju su, kako tvrdi, poslednjih godina nemilosrdno eksploatisali.
“Prošle godine vodili smo žestoku borbu za zaštitu plavskih šuma. Naša poruka bila je jasna i glasila je da ćemo golim životima braniti naše šume, jer one su naše, a ne nikako nikoga sa strane. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Ujedno smo dokazivali da su privilegovani koncesionari sa strane, kršeći važeća zakonska pravila, nemilosrdnom sječom šume svima nama nanosili ogromne štete. Na kraju smo uspjeli da prosto namoramo te privilegovane koncesionare da se povuku iz naših šuma i da stavimo do znanja nadležnim državnim organima zaduženim za ovu oblast da se tu nešto mora mijenjati”, naglasio je Bajraktarević.
On je kazao da očekuje da će plavski drvoprerađivači ubrzo imati konstruktivne razgovore sa čelnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sa ciljem da se kroz model racionalnog gazdovanja državnim šumama da šansa lokalniom stanovništvu da obezbijedi sirovinu za rad.
“Smatram da bi prilikom dodjele koncesija na šume ljudi iz Plava trebalo da imaju određeni prioritet. Jednostavno i njima se mora obezbijediti da, uz ispunjavanje određenih uslova, dolaze do sirovine za rad. Očekujemo da će to odgovorni iz resornog ministarstva, odnosno Uprave za šume, razumjeti i da ćemo ubrzo u jednom otvorenom razgovoru dobiti priliku da im to kažemo”, naveo je Bajraktarević.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović juče je u izjavi za Dan naglasio da je upoznat sa zahtjevima drvoprerađivača i dešavanjima koja se tiču eksploatacije šuma na području Plava.
On je kazao da su tamo uočene određene nepravilnosti i da je on lično protiv određenih povezanih lica podnio prijave.
“Došli smo do saznanja da je na području Plava bilo nepravilnosti u vezi sa eksploatacijom državnih šuma, zbog čega sam protiv određenih povezanih lica podnio prijavu. Upoznat sam i sa zahtjevima drvoprerađivača, i mogu da kažem da će se ubuduće striktno poštovati zakonska procedura kada je dodjela koncesija na državne šume u pitanju. Više neće biti privilegovanih, nego će svako ko ispunjava uslove imati šansu da ravnopravno učestvuje u dodjeli koncesija. Nadam se da će tu i plavski drvoprerađivači dobiti svoju šansu”, podvukao je Stijović.
Sa druge strane, drvoprerađivači apeluju da im se omogući da rade kako ne bi zatvarali svoje pogone.
“Ukoliko bi se stvari promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili sigurno preko sto radnih mjesta za naše ljude. To svakako ni je prazna već realna priča. Hoćemo da vjerujemo da će ona u narednom periodu imati prolaz poručili su drvoprerađivači, podsjećajući da oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku „Prokletije”, naveo je.
Plavski drvoprerađivači navode da su nedavno imali sastanak sa čelnim ljudima iz preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore sa ciljem da se lokalnom stanovništvu omogući da sa područja Nacionalnog parka „Prokletije” eksploatišu oštećena i porušena stabla četinarske i bukove šume.
“Na području Nacionalnog parka „Prokletije”, odnosno u tamošnjim šumama, nalazi se mnoštvo takozvanih izvala. To su stabla koja su izvaljena i oštećena usled nevremena. Među tim stablima ima i drveća koje je zbog starosti počelo da se suši. Takva stabla treba što prije ukloniti. Na to su ukazali i nadležni iz Uprave za šume. Zato smo obavili razgovor sa novim rukovodstvom JP Nacionalni parkovi i dobili obećanja da će preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se, uz poštovanje zakonskih propisa, ta stabla dala na korišćenje lokalnom stanovništvu”, kaže Esad Bajraktarević.
