Ekonomija

URA: Razvoj šumarstva i drvoprivrede treba da je prioritet

Razvoj šumarstva i drvoprerade u Bijelom Polju mora biti jedan od prioriteta, čemu pored resornog ministarstva značajan doprinos mora dati i lokalna uprava, saopšteno je iz Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA).

Predsjednik Opštinskog odbora URA Bijelo Polje, Hajrudin Bučan, kazao je da se decenijska praksa zloupotreba, koje čine koncesionari, mora što prije prekinuti, adekvatnom kontrolom i transparentnim postupcima dodjele koncesija.

„Planskim aktivnostima na lokalnom nivou, odnosno poreskim olakšicama, treba što prije stvoriti povoljan ambijent za privrednu aktivnost u dijelu drvoprerade, koja bi uz promijenjenu strukturu proizvoda novozaposlenima omogućila pristojne zarade“, naveo je Bučan u saopštenju.

Razvoj ruralnih područja i povećanje prihoda ruralnih domaćinstava, kako je rekao, treba pored poljoprivrede vezati i za šumarstvo.

Bučan je dodao i da lokalna zajednica treba mnogo više učestvovati u akcijama pošumljavanja i zaštite šuma od požara, kako bi ih uz domaćinsko gazdovanje sačuvali od devastacije.

„Ako se zna da je Crna Gora među državama koje su najbogatije šumom u Evropi iako je to resurs najvećim dijelom sjevera Crne Gore, bilo bi normalno da najveća opština tog regiona, Bijelo Polje ima razvijenu drvnu industriju“, saopštio je Bučan.

Prema njegovim riječima, u bjelopoljskoj Opštini, koju nazivaju liderom sjevera i koja ima 37 hiljada hektara pod šumom, ne postoji drvoprerada kao privredna aktivnost u pravom smislu te riječi.

„Stanje u oblasti šumarstva na području bjelopoljske Opštine je kao i na državnom nivou jako loše. Postoji tek nekoliko manjih preduzeća koja se bave preradom drveta, uglavnom su to pilane u kojima se proizvode sortimenti niskog stepena finalizacije“, kazao je Bučan.

On je saopšio da je broj zaposlenih u sektoru šumarstva danas u Bijelom Polju višestruko manji u odnosu na period 80-ih godina, dok se učešće te privredne grane u lokalnom industrijskom proizvodu mjeri promilima.

„Lokalna vlast se svih ovih godina propadanja šumarstva skriva pričom o sopstvenoj nenadležnosti, a javni interes podređuje baš kao i državna vlast interesu nekolicine takozvanih koncesionara, koji sa prividom legalnosti i bez adekvatne kontrole, pustoše šume i masovno švercuju oblovinu, najčešće na Kosovo, a državi i lokalnoj zajednici ostavljaju bagatelne nadoknade“, rekao je Bučan.

On tvrdi da bjelopoljska lokalna vlast nema ni naznake inicijative da se trenutno stanje promijeni, jer u svojim planskim aktima taj sektor tretiraju periferno.

„Moguće da su zadovoljni što su prihodi od koncesinih naknada u lokalnom budžetu dostigli čitavih dva odsto, među najmanjim u državi“, zaključio je Bučan.

Send this to a friend