Ekonomija

Zapaljiva retorika ne promoviše Crnu Goru

Političke izjave sadašnje vlasti su posljednjih tri-četiri mjeseca pogodile Crnu Goru kao elementarna nepogoda. Jer ako su izjave nestabilne, nekompatibilne, ako su potpuno disproporcionalne i disfunkcionalne, ako se one mijenjaju, onda se ne vjeruje onom koji ih izgovara. To sve šteti ekonomskom razvoju Crne Gore, a prije svega turizmu, a već smo svjedoci odjave direktnih avio-letova, kaže za Pobjedu politički analitičar Srđan Vukadinović.

On precizira da izjave iskusnih političara ne smiju biti ni crne ni bijele, već da moraju imati i one boje koje će privući i goste koji nikada nijesu bili u Crnoj Gori i one koji možda imaju neko negativno mišljenje o Crnoj Gori, kao i one koji imaju pozitivno mišljenje i koji će uvijek doći bez obzira kakve političke prilike bile.

“Izjave koje dolaze od visokih državnih dužnosnika, bilo da su u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti, moraju da imaju mjeru, a prije svega moraju da budu iskazane sa određenim oprezom”, kaže Vukadinović.

Dodaje da sigurno u Crnoj Gori u narednih nekoliko mjeseci treba daje dominantna određena ekonomska dimenzija razvoja kroz turizam i da epidemiološka situacija bude dobra.

“Ova vlada se, izgleda, ne može odreći nekontrolisanih izjava, da ne govorimo o izjavama koje daju pojedini ministri”, kaže Vukadinović.

Po njegovim riječima, dosta govore i neke posjete koji ministri obavljaju u regionu.

“Crnogorski ministri obilaze samo Trebinje, Banjaluku, Sarajevo kao što je slučaj ovih dana, što govori da su to neke loše osobine koje su naslijedili od nekih kleronacionalnih struktura kojima pripadaju i to je posmatranje svijeta, regiona u jednoj samo bijeloj dimenziji”, kaže Vukadinović.

Nekontrolisane političke izjave od dolaska ove vlade 4. decembra, po njegovim riječima, jednostavno pokazuju kako se to nasljeđe prošlosti ne može izbrisati iz njihovog mentalnog sklopa.

“Jer očito se sada radi o poniženju političkih protivnika, a ne političkom nadmetanju. Oni su spremni na mnoge izjave koje su kontraprodukitvne, neistinite i koje vrijeđaju. I naravno, ako ste spremni da uvrijedite političkog protivnika i da ga tako doživljavate, onda ćete biti spremni da uvrijedite i političkog partnera koji je izvan Crne Gore. Bićete tako spremni i da uvrijedite građanina neke druge države koji je došao u Crnu Goru posredno ili neposredno, direktno ili indirektno”, kazao je Vukadinović.

Kako navodi, izjave su kontraproduktivne u smislu promocije Crne Gore i prepoznatljivosti neke zemlje, društva ili države koja je u regionu postigla značajnu dimenziju sistema vrijednosti jedne države koja je njegovala antifašizam i multietničku religijsku toleranciju.

“Danas svega toga nema. Vidimo da mnoge zapaljive izjave ruše antifašističku, tolerantnu, multivjersku, skladnu, multinacionalnu, multietničku Crnu Goru. Promovišu nešto što se slobodno može nazvati klerofašizmom ili klerofašizacijom crnogorskog društva”, poručuje Vukadinović.

Takvim izjavama, po njegovim riječima, može se privući samo jedan mali broj istomišljenika, a nikako ne mogu biti upućene jednom širem tržištu, širem prostoru, kojem itekako treba da bude usmjeren.

“Crna Gora ne smije da teži zatvaranju u nekakve uske jednonacionalne, kleronacionalne, religijske ili neke druge strukture, koje su same sebi dovoljne. Cma Gora treba da teži onome što je oduvijek bila, a to je da bude otvorena, zemlja raskoši, ljepote, jednog telerantnog sklada, kakav je odlikovao ovaj njen narod. Ako vi šaljete poruke u kojima vrijeđate jednu od grupacija koje su konsekvencija Crne Gore, ako su manjinske, onda je sasvim jasno da vi ne korespondirate sa evropskim vrijednostima”, smatra Vukadinović.

Tvrdi i to da uzaludno sada pričamo o nekom priključenju EU.

“Možemo da govorimo i o poglavljima 23,24 i ne znam kojem, ali ako su ove izjave takve kao posljednjih par mjeseci onda to znači daje Crna Gora daleko od Evrope. Ne zbog toga što ona u normativnom smislu neće otvoriti ili zatvoriti neka poglavlja, nego zato što ne baštinimo evropski sistem vrijednosti”, govori Vukadinović.

Kako dodaje, Evropa nije Brisel, Evropa nijesu institucije koje su u Briselu. To je samo forma.

“Birokratija, Evropa je mnogo više od toga. Evropa je kulturološka i civilizacijska vrednota. Da bi bili dio te Evrope onda morate da u svojim strukturnim segmentima baštinite te vrijednosti. Ako vi kroz izjave promovišete određenu strukturu svijesti, mržnju prema drugome ili prema različitom, onda je sasvim jasno daje ta Crna Gora tako daleko od Evrope. Nažalost, takve izjave su posljednjih tričetiri mjeseca pogodile Crnu Goru kao elementarna nepogoda i to je velika politička nesreća koja nas je zadesila”, kazao je Vukadinović.

Dodaje da nije za očekivati da to samo bude trenutno. Nekontrolisanim izjavama možemo, kako ističe, direktno uticati na odnose sa Zapadnom Evropom, Rusima, Kinezima…

“Vi nemate PCR testove ni za Bjelorusiju, ni za Rusiju, a za Zapadnu Evropu imate”, kaže Vukadinović koji je mišljenja da je Crna Gora trebala da predstavi sliku o sebi kao nekoj epidemiološki, medicinski sigurnoj destinaciji i dajednostavno ljudi dolaze.

“Ako smo među najzaraženijim u Evropi, nijesmo u situaciji da biramo ko će da uđe, a ko neće”, kaže Vukadinović.

Isto tako smatra daje trebalo afirmisati i popularizovati vakcinu i da to bude prvi i osnovni dokument, bez obzira odakle turisti dolaze.

“Vidimo da se ide u Rusiju, Srbiju da se promoviše crnogorski turizam, da se otvoreno pozivaju ljudi sa tih tržišta. Mnogo bi bolje bilo daje Crna Gora napravila štandove i u Londonu, Parizu, Njujorku i pokušala da privuče i uputi im otvoren poziv, da bez ikakvih ograničenja mogu doći u Crnu Goru, jer bez obzira na sve te sojeve korone, ipak te zemlje imaju visok stepen medicinske kulture, jer je začajan procenat vakcinisan, viši nego kod nas”, tvrdi Vukadinović.

Pregovori sa EU oko kineskog kredita, a ne razgovaranje direktno sa Kinom, kako smatra Vukadinović, upravo govori o amaterizmu sadašnje crnogorske vlasti.

“Upravo to govori o jednostavnom amaterizmu onih koji vode finansije, Vladu, investicije. Dobro znamo da su puna usta bila priče o nekakvim ekspertima koji su došli u Vladu. Nijesu to nikakvi eksperti nego amateri. Jer predstavljati da ste radili sa nekakvim fondovima međunarodnim, investicionim, razvojnim, finansijskim, na nekakvim berzama je prazna priča koja može proći kod naivnih i kod onih koji malo dalje nijesu kročili u taj sistem poslovanja”, ističe Vukadinović dodajući da su oni „obavljali nekakve šegrtske poslove ako su bili u tim kompanijama, ali, naravno, nijesu bili sudionici razgovora na nekom visokom nivou između fondova ili banaka ili nekakvih razvojnih institucijama sa vrhom pojedinih zemalja kojima su uzimali kredite”.

“I naravno da su oni kao takvi prvo otišli da mole neke evropske zemlje da oni pokušaju da EU bude posrednik u tom izmirivanju duga prema Kinezima”, kazao je Vukadinović naglašavajući da je direktan razgovor sa Kinezima sigurno mogao više da urodi plodom.

“Svako ko pokušava da posreduje u odnosima Crne Gore i Kine u prolongiranju duga ima neki svoj interes, koji oni neće javno prezentovati, ali ga hoće staviti u prvi plan. Tako da ta naivnost, nezrelost funkcionera Vlade koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori na izvršnoj vlasti pokazuje da oni nijesu zreli ni u tom ekonomsko zanatskom smislu da obave poslove koji se tiču duga Crne Gore, a kamoli u političkom smislu”, tvrdi Vukadinović.

Jer je, po njegovim riječima, mnogo bitnija politička i ekonomska diplomatija koja treba da odigra važnu ulogu nego što su to nekakve ekonomske institucije.

“Uostalom, kako nas Kina može ozbiljno doživljavati kada smo povukli ambasadora iz te zemlje. Jedna ovako velika i moćna zemlja upravo u ovoj preraspodjeli snaga u svijetu danas preuzima primat Amerike u mnogim sferama života i razvoja i ona neće razgovarati sa otpravnicima poslova ili trećim sekretarima. Ako nemamo ambasadora upravo zbog nesposobnosti ove vlade, Crna Gora se doživljava kao neozbiljan subjekat u ekonomskim pregovorima”, ističe Vukadinović smatrajući da te pregovore ne mogu voditi nikakvi brokeri, šegrti raznoraznih berzi… već to moraju da rade ozbiljni ekonomisti, koji imaju iskustva u pregovorima i ekonomskoj diplomatiji sa moćnim zemljama i velikim bankama, a i velikim investicionim kompanijama kakva je kineska kompanija koja radi auto-put u Crnoj Gori.

Profesorka Ekonomskog fakulteta i nekadašnja potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih integracija Gordana Đurović takođe smatra da treba veoma obazrivo davati političke izjave ovih kritičnih mjeseci.

“Posebno ako one direktno utiču na političke odluke ruskih vlasti da ne dozvole direktne letove sa Crnom Gorom. Otkazivanje u zadnji čas, prvog leta jedne ruske avio-kompanije, na relaciji Moskva Tivat, poslije više od godinu dana, može se tumačiti kao politička odluka, a ne kao neka eventual na zaštita građana Rusije od nepovoljne epidemiološke situacije u Crnoj Gori”, kazala je Đurović, koja podsjeća daje prethodna vlast imala potpuno usaglašene spoljnopolitičke pozicije sa EU, koje su uključivale i sankcije prema Rusiji.

“Jasno je da je Rusija očekivala da će nova vlast u Crnoj Gori da ublaži sankcije prema ovoj zemlji, što bi bilo u skladu sa najavom akcija nove vlasti na poboljšanju odnosa sa Rusijom i Srbijom (Srbija nema usaglašene pozicije sa EU u odnosu na Rusiju, tj. Srbija nije uvela sankcije Rusiji i zbog toga ne trpi sankcije od EU). Dakle, do ublažavanja sankcija prema Rusiji nije došlo, naprotiv, spoljnopolitička pozicija Crne Gore ostala je nepromijenjena. Međutim, sada je Rusija odreagovala, pa su, vođeni spoljnopolitičkim ciljevima i pojačanim reciprocitetom, sankcije Rusije prema Crnoj Gori povećane. Pored otežanog (prekinutog) izvoza crnogorskih proizvoda u Rusiju, sada nemamo ni direktne avio letove ruskih prevoznika prema Crnoj Gori”, kazala je Đurović.

Dodaje da bi dobro bilo disperzirati i rizik koliko je to najviše moguće, animacijom i drugih tržišta.

“Međutim, tu nam vrijeme nije saveznik. Ulazimo u turističku predsezonu bez značajnijih rezervacija, potpuno upućeni na neutemeljena očekivanja i ad hoc dolaske gostiju iz regiona. Nema jasne strategije, a još manje sinhronizovanih djelatnosti, tako da zabrinutost od mogućih slabijih rezultata u turizmu objektivno raste”, kazala je Đurović i kao treće dodaje da u zemlji sa takom malim brojem vakcinisanih građana, mnogi potencijalni turisti koji su ,,vaksinisani“ potražiće bezbjednije destinacije, koje pružaju pogodnosti i povlastice za ovu kategoriju gostiju, kojima je zdravstvena bezbjednost ispred odluke o destinaciji.

“Konačno, opšta situacija u Crnoj Gori, po pitanju političke stabilnosti i atraktivnosti za ulaganja i dolaske pogoršala se. A informacije se u današnjem globalnom svijetu brzo šire. Poznato je da platežno sposobniji turisti svakako ocjenjuju ove informacije prije konačne odluke da li posjetiti crnogorske ljepote ove godine”, tvrdi Đurović.

Kada je u pitanju kineski kredit i ishitrena odluka sadašnjih vlasti da pregovaraju sa EU umjesto prvo sa Kinom, Đurović poručuje:

“Cijenim da je javno otvaranje ovog pitanja o teškoćama servisiranja prve rate kineskog kredita, usred Brisela, sredinom maja, a bez prethodnih bilateralnih pregovora sa Kinezima, poslalo jednu dosta zbunjujuću poruku svim stranama. Prvo Uniji, da smo u ozbiljnim finansijskim problemima, odjednom i mnogo većim nego što se predstavljalo do juče. Drugo, traženje učešćaEU u plaćanju bilateralnog kreditnog aranžmana, protiv je osnovnih pravila kako funkćioniše EU budžet i evropske banke”, kaže ona.

Zato su, kako dodaje, odgovori, koji su naravno morali biti “javni”, kao i sam apel bili kratki i odbijajući.

“Ostalo su političke fraze i jalove debate u EU parlamentu, motivisane pojedinačnim interesima političkih grupacija i samih država članica. To je sve propraćeno i od strane Kine bez komentara. Tradicionalno, oni se ne oglašavaju odmah, javno i izričito to je i do sada bila specifičnost njihovog pristupa obnovi Puta svile. Sebi mogu dozvoliti diplomatski manir odlaganja izjašnjavanja. I sada, sa takvim našim kredibilitetom kineskog partnera (koji javno traži pomoć treće strane, bez iscrpljivanja svih mogućnosti u normalnim bilateralnim pregovorima), treba da zatražimo razumijevanje kineske strane za restrukturiranje tog istog kredita”, kazala je Đurović.

Po njenom mišljenju smo na ovaj način, unaprijed, osudili bilateralne pregovore sa Kinom, da, umjesto partnerskog ekonomskog dijaloga, ovi pregovori budu podignuti prvo na politički nivo pregovora, što svakako nije dobro.

“Cijenim da smo, bez velikih izjava na javnoj sceni trebali pristupiti bilateralnim pregovorima sa Kinom, u maniru odgovornog partnera koji traži razumijevanja u ozbiljnim uslovima pandemije kovid-19. Mislim da smo tako imali mnogo bolje pozicije za pregovore”, kaže Đurović.

Istovremeno, kako ističe, na našoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata stoji i izgradnja druge dionice auto-puta, sekcija Mateševo Andrijeva, koja je procijenjena na iznos od 295 miliona.

“Onaj, kao ,,bankabilan“ projekat, ponuđen za finansiranje i kroz različite modalitete EU podrške, kombinaciju grantova i kredita evropskih banaka. Kada se aranžman ugovori, EU objavljuje tendere za izvođače radova, a svi znamo da su Kinezi „najkonkurentniji**. Možemo, ako bismo imali uspješne pregovore, zamisliti situaciju da se ugovori izgradnja druge dionice auto-puta, tako da bi se projekat podržao iz EU granta i pratećeg kredita banke, a projekat bi mogla dobiti kineska kompanija”, kaže Đurović.

Ističe da bismo time dobili trostrukti efekat: nastavak značajne razvojne investicije u Crnoj Gori, EU bi mogla reći da nam pomaže i da istovremeno disperziramo rizik prezaduženosti jednoj strani, a Kina bi bila spremnija da restrukturira prvi kredit, jer bi imala obezbijeđen nastavak radova, na terenu, u istoj zemlji, kao dio svoje inicijative obnove Puta svile.

“Svi bismo mogli biti zadovoljni. Postavlja se pitanje da li bi EU ovo mogla prihvatiti? Argumenti na našoj strani mogli bi biti da se sličan aranžman odvija u našem susjedstvu, na projektu izgradnje mosta Pelješac u Hrvatskoj, koga grade Kinezi, a podržavaju evropski strukturni fondovi. I svi zadovoljni. Zašto jedan mali dio takvog „ekonomskog* zadovoljstva mi ne bismo pokušali da ispregovaramo i za našu zemlju”, pita se Đurović zaključujući da smo ovako unaprijed uspjeli da napravimo gužvu na javnoj sceni, a nijesmo probali prvo da analiziramo sve scenarije i probamo ovaj prethodno pojašnjeni pristup, koji je, govoreći i ekonomskim i političkim kategorijama optimalna varijanta.

Send this to a friend