Na sastanku EU Knowledge Hub-a posvećenom temi „Veza između online radikalizacije i dezinformacija na Zapadnom Balkanu“, koji je održan u Sarajevu uoči potpisivanja Zajedničkog akcionog plana (JAP), učestvovali su i predstavnici Crne Gore – Dragana Kažanegra Stanišić i Petar Koprivica.
Tokom panel sesija, razgovaralo se o trenutnim trendovima i ranjivostima u digitalnom prostoru, hibridnim narativima koji povezuju radikalizaciju i dezinformacije, kao i o odgovorima vlada, prazninama u politikama i potrebama za jačanjem kapaciteta. Posebna pažnja posvećena je odgovornosti digitalnih platformi i moderaciji sadržaja.
Petar Koprivica je predstavio ulogu i značaj Nacionalnog operativnog tima (NOT), aktuelnosti u izradi novog strateškog okvira i inicijative koje tim preduzima u ovoj oblasti. On je naglasio da društvene mreže postaju glavni izvor informacija ne samo među mladima, već i kod starijih generacija, dok tradicionalni mediji gube uticaj.
„Ovakav trend otvara prostor za širenje dezinformacija i manipulacija, jer građani uglavnom nemaju razvijene mehanizme kritičkog preispitivanja onoga što čitaju. Poseban problem predstavljaju slaba medijska pismenost i veliko povjerenje u takozvane alternativne izvore vijesti, koji se često prikazuju kao nezavisni, a zapravo šire poluistine i propagandu. Ovaj trend posebno je izražen u Crnoj Gori, gdje građani informacije sve više prikupljaju preko društvenih mreža, dok zvanične institucije nerijetko kasne sa komunikacijom,“ poručio je Koprivica.
Dragana Kažanegra Stanišić istakla je da su hibridni narativi na Zapadnom Balkanu sve prisutniji, povezujući radikalizaciju i dezinformacije. Kako je navela, istorijske i etničke podjele i dalje predstavljaju plodno tlo za širenje sadržaja koji podstiče ekstremizam.
„Takvi narativi često oživljavaju osjećaj nepravde ili ugroženosti, što kod određenih grupa može otvoriti prostor za radikalizaciju. Dodatni izazov je i ograničena saradnja vlada sa akademskom zajednicom i nevladinim sektorom, koji bi mogli značajno doprinijeti prevenciji i podizanju nivoa medijske pismenosti, ali njihova uloga ostaje marginalizovana,“ naglasila je Kažanegra Stanišić.
Učesnici skupa zaključili su da zemlje Zapadnog Balkana treba da usklade svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima, posebno u pogledu regulative o digitalnim uslugama i sadržaju povezanim sa terorizmom. Pritom je istaknuto da usklađivanje ne podrazumijeva samo usvajanje propisa, već i obezbjeđivanje tehničke i finansijske podrške koju Evropska unija pruža u procesu implementacije.
