Borba protiv terorizma i nasilnog ekstremizma ne treba da se koristi u dnevno-političke svrhe, prevencija treba da bude u prvom planu u odnosu na liječenje posljedica, a potrebno je i podići kapacitete civilnog sektora da radi na preventivnim aktivnostima.
To je saopšteno drugog dana Foruma „Zajednički pristupi i saradnja u borbi protiv ekstremizma“, koji je organizovao Međunarodni republikanski institut, a koji je održan u Bečićima.
Zastupnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine, Saša Magazinović, kazao je da terorizam i nasilni ekstremizam predstavljaju globalne probleme, koji se tiču svih država i da samo neodgovorni ljudi mogu poricati postojanje tih problema.
„S obzirom na to da smo mi kao države mali i naslonjeni jedni na druge, ti problemi se prelivaju iz jedne u drugu državu i to moramo posmatrati kao zajednički problem, koji se može i riješiti jedino zajedničkim i regionalnim aktivnostima“, smatra Magazinović.
Države regiona, Evropske unije (EU) i Sjedinjene Američke Države, kako je rekao, mogu se zajedno oduprijeti globalnom problemu, kroz razmjenu informacija i pozitivnih iskustava.
„Protiv terorizma i nasilnog ekstremizma možemo se boriti, ako tu borbu ne koristimo u dnevno-političke svrhe, već ako dugoročno planiramo i ako u prvi plan stavljamo preventivne aktivnosti u odnosu na liječenje posljedica“, kazao je Magazinović.
Predstavnica Foruma Mladi i neformalna edukacija (Forum MNE), Elvira Hadžibegović Bubanja, rekla je da je cilj podići kapacitete civilnog sektora da radi na preventivnim aktivnostima, kada je nasilini ekstremizam u pitanju.
„Naše zemlje su zapostavile mlade ljude. Infrastrukture za mlade ne postoje. Nekada smo imali omladinske, kulturne centre u kojima su mladi provodili slobodno vrijeme. Sada su oni osuđeni samo na formalno obrazovanje, a mi im, kao društvo, nakon toga, nudimo kladionice i kafiće“, ukazala je Hadžibegović-Bubanja.
Mladi, kako je istakla, imaju mnogo slobodnog vremena koje ne mogu konstruktivno da potroše i na taj način su otvoreni mnogim izazovima sa strane i „naravno različiti regruteri i zainteresovane strane tu vide odličnu ulaznu putanju“.
„Mi kao zemlje i kao stručnjaci možemo da struktuirano brinemo o našim mladim ljudima, da ulažemo u njih, ne samo kada se pojavi problem. Mladi ljudi su nezaposleni, apatični i mi pored formalnog obrazovanja, koje često nije relevantno za trenutno tržište rada, ništa drugo i ne nudimo“, rekla je Hadžibegović-Bubanja.
Ona smatra da je svako ulaganje u mlade, u jednoj lokalnoj zajednici ili državi, dobro ulaganje.
„Ulaganjem u lični, socijalni, pa tek onda u profesionalni rast i razvoj će nam dati zdravo društvo, a samim tim i sigurnu regiju. Pored stvaranja ličnog identiteta, jako je bitan i identitet regiona. Mladi ljudi ne poznaju jedni druge unutar našeg regiona. Naši mladi imaju stereotipe i predrasude jedni prema drugima. A zbog čega? Zbog toga što smo im ukinuli razmjene, putovanja unutar regija“, kazala je Hadžibegović-Bubanja.
CVE Koordinator na Kosovu, Lulzim Fushtica, smatra da je na regionalnom nivou najvažnije da postoji spoznaja koliko je važna saradnja među sektorima i svim zainteresovanim stranama.
„Ta saradnja mora obuhvatati i lokalni nivo. Dosta toga smo čuli koliko akcenat treba stavljati na uključivanje lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva u rješavanje ovog problema. Ali naravno bez koordinacije od strane međunarodnih organizacija i donatora, ne bismo mogli da ostvarimo opipljive ciljeve“, istakao je Fushtica.
On je kazao da je u toku postupak potpisivanja Memoranduma o razumijevanju među državama regiona i „radimo na zajedničkim akcionim planovima“.
„Zajednički akcioni planovi proističu iz programa EU i Mreže koordinatora za nasilni ekstremizam Zapadnog Balkana“, rekao je Fushtica.
Gradonačelnik Kumanova, Maksim Dimitrievski, istakao je da je nasilni ekstremizam prisutan u Makedoniji i u toj opštini.
„U 2015. godini smo imali slučajeve nasilnog ekstremizma sa militantnim terorizmom, koji su pokušali da se infiltriraju u naše društvo i da izazovu nemire i nestabilnost. Na sreću, građani su bili svjesni i udruženi nisu dozvolili da eskalira taj problem. Lokalna samouprava i tadašnji gradonačelnik su apelovali i radimo na prevenciji ovakvih pojava“, objasnio je Dimitrievski.
On smatra da je potrebna bolja saradnja na lokalnom, državnom i regionalnom nivou u borbi protiv vjerskog ekstremizma.
„Mi ćemo kao opština učiniti sve da se pojačaju naši kapaciteti, kako bismo mogli da se uhvatimo u koštac sa rješavanjem ovakvih problema“, kazao je Dimitrievski.
Regionalni direktor Međunarodnog republikanskog instituta za Evropu, Paul McCarthy, kazao je da je veoma važno raditi na nacionalnom nivou, ali da postoji stvarna potreba za regionalnom saradnjom.
„Prekogranična komunikacija i saradnja, razmjena najboljih praksi jeste neprocjenjiva, posebno na području Zapadnog Balkana“, zaključio je McCarthy na kraju dvodnevnog Foruma „Zajednički pristupi i saradnja u borbi protiv ekstremizma“, koji je okupio skoro dvije stotine učesnika iz cijelog regiona.
