Je li Crna Gora Napredovala Po Pitanju Demokratije?

Dobro jutro! U izvještaju V-Dem instituta za 2026. godinu o stanju demkratije u svijetu, Crna Gora je značajno napredovala po pitanjima proceduralne demokratije. Crna Gora je kategorisana kao ED+ i kao takva stavljena ispred svih zemalja Balkana uključujući članice EU – Grčku, Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku, pa i Sloveniju. Ali i Sjedinjenih Ddržava i Ujedinjenog Kraljevstva. Nevjerovatno, zar ne? Evo o čemu se radi.

Kliknite ovđe da se uključite u našu viber grupu, u kojoj vas iz časa u čas uživo obavještavamo o novostima i direktno odgovaramo na vaša pitanja.

Je li Crna Gora Napredovala Po Pitanju Demokratije?

V-Dem nije bilo ko. Od svih instituta koji se bave ovim stvarima, V-Dem je najozbiljnija akademska institucija i njihov projekat, koji postoji od 2014. godine, baziran je na Univerzitetu u Geteborgu. Riječ je o najdetaljnijoj bazi podataka koja ocjenjuje stanje Demokratije u određenoj zemlji na osnovu principa koje je teorijski uobličio Rober Dal još prije pedeset godina u svom konceptu Poliarhije. Projekat okuplja stotine istraživača i eksperata iz cijelog svijeta i razvija kompleksne podatke koje pokrivaju gotovo sve države od 1900. godine do danas.

Teorijski, V-Dem polazi od ideje da demokratija nije monolitan koncept, već skup različitih principa i dimenzija. Ključni modeli koje razvija uključuju elektoralnu demokratiju (fokus na slobodne i fer izbore), liberalnu demokratiju (vladavina prava, ograničenje izvršne vlasti), participativnu demokratiju (uključenost građana), deliberativnu demokratiju (kvalitet javne rasprave) i egalitarnu demokratiju (jednak pristup političkoj moći). Ovaj pristup omogućava finije analize — na primjer, država može imati izbore, ali slabu vladavinu prava, ili visoku participaciju uz nisku deliberativnost.

Zbog svoje granularnosti i vremenske dubine, V-Dem je postao jedan od najvažnijih alata za proučavanje demokratizacije, autokratizacije i političkih promjena u savremenom svijetu.

ED+ koako je karakterisana Crna Gora znači “elektoralna demokratija”, ali blizu višeg nivoa (liberalna demokratija)” — odnosno država je jasno demokratska u izbornom smislu (slobodni i fer izbori, pluralizam, osnovne slobode), ali još uvijek ne ispunjava u potpunosti liberalne kriterijume kao što su snažne institucije, kontrola izvršne vlasti i vladavina prava.

Drugim riječima, izborni proces je dovoljno kvalitetan, ali postoje strukturni problemi (institucionalna slabost, politički pritisci, polarizacija, pravosuđe, itd.) koji je sprečavaju da uđe u kategoriju punih liberalnih demokratija.

Kontraintuitivno djeluje to što je Crna Gora u  izvještaju rangirana ispred brojnih članica EU poput Grčke, Rumunije, Bugarske, Slovenije i Hrvatske, ali i ispred Sjedinjenih Država i Velike Britanije.

Ovo zapravo govori više o metodologiji V-Dem-a nego o realnom poretku demokratija država.

Prvo, V-Dem mjeri kvalitet demokratskih institucija u vrlo uskom, proceduralno-institucionalnom smislu, a ne ukupni demokratski ugled države, geopolitički značaj ili istorijsku reputaciju. To znači da ako neka zemlja — poput Crne Gore — u određenom trenutku ima relativno čiste izbore, pluralizam i formalno funkcionisanje institucija, može dobiti viši skor od država koje imaju ozbiljne specifične padove u određenim dimenzijama. Recimo, SAD i UK su posljednjih godina bilježili pad u indikatorima poput polarizacije, povjerenja u izbore, izvršne dominacije i ograničenja vlasti. V-Dem to kažnjava jer mjeri de fakto funkcionisanje, ne formalni status ili istorijski kapital.

Drugo, male države poput Crne Gore često imaju lakši institucionalni pejzaž za mjerenje. Manje kompleksan sistem može u određenim indikatorima izgledati čišće nego veliki i konfliktni sistemi. S druge strane, zemlje poput Grčke, Rumunije i Bugarske imaju hronične probleme sa korupcijom, zarobljenim institucijama ili pravosuđem, što direktno obara njihove liberalno-demokratske komponente.

Treće, ulogu igra i snapshot efekat — V-Dem hvata stanje u određenom vremenskom presjeku. Crna Gora može biti trenutno u fazi relativnog institucionalnog otvaranja (poslije promjene vlasti 2020, pluralizacije, otkloona jednog centra moći), dok druge zemlje prolaze kroz krize. To ne znači da je Crna Gora “dublje konsolidovana demokratija” od tih država, već da je u tom trenutku manje odstupala od idealnog modela u indikatorima koje V-Dem mjeri.

Crna Gora jeste ostvarila određeni napredak u proceduralnim i institucionalnim dimenzijama demokratije i to V-Dem bez greške bilježi. Ipak, taj napredak ne znači i konsolidaciju sistema. Naprotiv, zemlja se nalazi u fazi povećane ranjivosti, đe jačanje nekih političkih aktera na vlasti nosi potencijal za novu fazu autokratizacije. Za razliku od prethodnog perioda, u kojem je autoritatna vlast zadržavala deklarativno prozapadnu orijentaciju, eventualna buduća koncentracija moći mogla bi imati znatno izraženiji antizapadni karakter. Drugim riječima, sljedeći autokratski iskorak — ukoliko do njega dođe — vjerovatno neće biti ambivalentan u geopolitičkom smislu, već jasno usmjeren protiv zapadnih normi i savezništava.

Toliko za danas i za ovu neđelju. Šabat Šalom. Čitamo se ponovo u poneđeljak.

S poštovanjem,

Ljubomir Filipović, analitičar CdM-a

(Mišljenja i stavovi kolumnista nisu nužno stavovi redakcije CdM-a).