Da bi bila efikasna, Alijansa mora obaviti četiri važne funkcije identifikovati protivnike, pokazati jedinstvo, obezbijediti odgovarajuće resurse i osigurati preventivno djelovanje. Na Samitu u Varšavi je naglašeno da je Rusija protivnik koji prijeti istočnoj NATO granici. Prema saopštenju sa Samita „agresivne akcije Rusije, uključujući provokativne vojne aktivnosti na periferiji NATO teritorije i njena spremnost da ostvari političke ciljeve kroz prijetnju i upotrebu sile, su izvor regionalne nestabilnosti, suštinski izazov za Alijansu, one su oštetile evroatlantsku bezbjednost i prijete našem dugoročnom cilju da se obezbijedi jedinstvena, slobodna i mirna Evropa“.
Crnogorski adut
Iako neke od izjava koje dolaze iz NATO nastavljaju da nude približavanje sa Putinovom Rusijom, u praksi agresivni protivnik ne može biti istovremeno tretiran kao kredibilni saradnik. Demonstracija jedinstva je od vitalnog značaja u vremenu kada Kremlj pokušava da okrene Evropu i Ameriku jednu protiv druge. Shodno tome, proširenje NATO-a kroz članstvo Crne Gore šalje dva važna znaka -Rusija neće blokirati odluke Alijanse i svaka evropska ze mlja ima pravo da se priključi Savezu.
Pored toga. Švedska i Finska traže bliže veze sa NATO kako bi odvratile rusku borbenost, a Alijansa tvrdi da će produbiti politićku i vojnu povezanost sa obje zemlje. Samit je takode ponudio Ukrajini paket sveobuhvatne pomoći, iako zaostaje sa isporukom oružja koje je potrebno Kijevu kako bi se preduprijedila buduća ofanziva Moskve.
Potrošnja
Ključni element NATO djelotvornosti je adekvatna potrošnja na odbranu. Podjela tereta je opterećivala transatlantske odnose decenijama i ona je naglašena u kampanji za pedsjedničke izbore u SAD.
Nestrpljenje Vašingtona kada je u pitanju neuspjeh evropskih saveznika da više izdvajaju za svoju odbranu stvara trenje, posebno zbog toga što obećanja data na Samitu u Velsu 2014. godine nije ispunila svaka članica.
Tokom protekle decenije mali broj NATO članica dosljedno su trošile dva odsto bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Nekoliko država na istočnoj granici se sada obavezalo da će postepeno povećati budžet za odbranu u susret eskalaciji prijetnji iz Rusije, uključujući Poljsku, Rumuniju i tri baltičke zemlje. Odvraćanje od napada je srž NATO obrazloženja. Varšavski samit je načinio nekoliko koraka u tom pravcu, ali mjere tek treba testirati. U narednoj godini biće važno da se pokaže napredak u izgradnji planiranih sposobnih višenamjenskih snaga upućenih na realizaciju raznovrsnih ciljeva, kako bi se postigli ciljevi NATO snaga do 2020. godine, koji su zadati u deklaraciji Samita.
NATO neće graditi stalne baze u centralnoj i istočnoj Evropi uprkos apelima članica na prvoj liniji fronta. Umjesto toga, NATO namjerava da podstakne brzo jačanje planova vezanih za slanje četiri bataljona u Poljsku i Baltik, uključujući snage sve četiri zemlje Višegradske grupe. Čak i ako se bataljoni formiraju, ostaje strah da to neće biti dovoljno da se spriječi vojna sila Rusije koja se gomila duž NATO granice. Predvodničke jedinice treba da budu dio širih NATO snaga od oko 30.000 vojnika, ali mobilisanje u krizama može da traje nedjeljama.
Crno more
Samit je naglasio NATO odgovornost da osigura bezbjednost svojih ćlanica u Crnom moru. Kako bi odbranila svoju istočnu granicu Alijansa mora neutralizovati ruski prijeteći stav, koji za cilj ima obezbjeđivanje primata u Crnom moru i širenje moći prema Mediteranu i Bliskom istoku. Sa Samita je izjavljeno da će NATO razviti prilagođeno napredno prisustvo u regionu Crnog mora i uključiti rumunsku inicijativu koja se tiče multinacionalnih brigada, kako bi se poboljšale obuke savezničkih jedinica. Međutim, čak i unapređeno pomorsko prisustvo od strane SAD i drugih saveznika ne bi bilo dovoljno da se obustavi dalja agresija Kremlja, s obzirom na slabost rumunskih i bugarskih pomorskih kapaciteta i nespremnosti Turske da se suprotstavi Moskvi. Rumunski prijedlog da se formira snažnija flota u Crnom moru je pao u vodu.
Nakon zauzimanja Krima, ruska kontrola luka i pomorskih prolaza sprečava NATO da osigura bezbjednost njenim članicama u Crnom moru ili da interveniše u ime ugroženih susjeda.
Mehanizmi zaštite
Samit u Varšavi je pokretanjem dvije inicijative odgovorio širokom asortimanu nekonvencionalnih prijetnji. Sajber odbrana identifikuje sajber prostor kao „operativno područje“ zajedno sa vazduhom, kopnom i morem, a nove obavještajne divizije u okviru NATO će dati Alijansi bolju poziciju da odgovori novonastalim prijetnjama kroz dijeljenje specifičnih informacija.
Ipak, potrebni su mnogo moćniji mehanizmi kojim bi se suprotstavili elektronskim oblicima savremenog ratovanja, uključujući eksterne pobunjenike, sajber napade, informacione borbe, političke i ekonomske penetracije koje podrivaju državnu nezavisnost. Pošto Rusija primjenjuje svoje agresivne alate podrivanja, NATO mora razviti srazmjerne kontra mjere kako bi zaštitio sve članice i poširio sopstvenu moć u strateški vitalne regione.
Januš Bugajski,
Autor je visoki saradnik Centra za analizu evropske politike (CEPA)
