U organizaciji barskog ogranka Matice crnogorske, u sali Dvorca kralja Nikole preksinoć je održana tribina „Crnogorska demokratska tradicija”. Uz znalačku moderaciju iskusnog uvodničara mr Ivana Jovovića, govorio je akademik dr Radovan Radonjić.
Jovović je Radonjićev društveni angažman vjerodostojno i efektno opisao terminima „prepoznatljiv i beskompromisan”.
Radonjić je posjetiocima izložio kompleksna naučna stanovišta bazirana na istorijskoj, odnosno društvenoj svijesti crnogorskog naroda i to ne samo kada je u pitanju prošlost, već i savremeni izazovi pred kojima se nalazi Crna Gora. Podsjetio je da demokratija predstavlja više od dva i po milenijuma predmet čovječanstva na način koji se nije mnogo promijenio ni danas.
Slobodni ljudi
Komentarišući djela američkog novinara Vitnija Vorena, koji je Crnu Goru opisao kao slobodnu, nezavisnu i državu republikanskog porijekla i ruskog savjetnika Aleksandra Fon Rojca koji je o njoj govorio kao o zemlji slobodnih ljudi, kazao je da se demokratija u Crnoj Gori javlja u periodu od 1500. do 1800. godine, kada su se crnogorski vladari birali na zboru. Ukazao je i na činjenicu da je Crna Gora bila republika i demokratska država vjekovima, u vrijeme kada se demokratija nigdje drugo u Evropi nije pominjala.
“Prvi zbor u Crnoj Gori se javljA 1500. godine. Od tada pa do 1830. godine Crna Gora je bila republika, jedina u Evropi drugog milenijuma poslije Hrista. Najduže demokratska zemlja, jedina zemlja u kojoj su ljudi bili stvarno slobodni i neke vrste siromašni plemići. U Crnoj Gori nije bilo feudalizma, sem u djelovima oko Skadarskog jezera, u njoj seljak nikad nije bio odvojen od svog imanja, uvijek je bio njegov vlasnik i imao je oružje kojim je branio svoje imanje, porodicu, čast i državu. To ni u jednoj drugoj državi Evrope nemate”, kazao je Radonjić.
Na nizbrdici
On je istakao da je „klizanje Crne Gore nizbrdo“ počelo postavljanjem crkvenih ličnosti na čelo države i kada je postala zemlja pod ruskim pokroviteljstvom.
“Odrekla se politike etnidistance prema okruženju i okrenula samo jednom zaštitniku, a to znači automatski postala protivnikom svih dvojbi i svojih geostrateških, nekih drugih interesa na ovaj interesantan dio mediteranskog prostora. Dala je obavezu da će ratovati onda kad je zaštitnik pozove i isključivo za njegove interese. Interese zaštitnika pretpostavila je svojim interesima i potrebama”, objasnio je Radonjić.
Politika i pravo
On je istakao i to da je „Opšti imovinski zakonik” Valtazara Bogišića otkrio svijetu jednu političku i pravnu kulturu za koju taj svijet nije znao.
“Ta njegova knjiga je prevedena za četiri godine na sve važnije svjetske jezike, a čak i tako velike zemlje sa starim kulturama od Japana do Indije, preko Njemačke, Francuske, koriste Valtazara Bogišića da bi inovirali svoje građanske zakonike kazao je Radonjić. Profesor Radonjić je rekao da ako „hoćemo da liječimo sadašnje probleme, moramo se vratiti svojoj istoriji, proučiti što je to ona bila i što su o njoj govorili svjetski naučnici i umjetnici boraveći u njoj”.
Nikome dužni
Radonjić je ustvrdio da je upravo zbog Trinaestojulskog ustanka, usporena operacija njemačkog napada na Rusiju.
“Crna Gora je bila taj „big bang” svjetske istorije koji, dok svi ćute i stenju pod fašističkom čizmom, pokazuje -idimo, stvarajmo novi svijet. Nije tu progovorila samo stvar trenutka, niti bijeda Crnogoraca tokom boravka u zajedničkoj Jugoslaviji, taj 13. jul je nosio u genima čitavu ovu prethodnu istoriju Crne Gore, od Tuđemila pa nadalje. Crna Gora je bila idol i mi moramo to znati i afirmisati. Treba pritom biti svjestan da mi nijesmo „niko i ništa”, da nijesmo nikome ništa dužni, da nikoga ne moramo da molimo”, poručio je Radonjić.
Profesor je istakao i da „ako hoćemo našu slobodnu državu u kojoj smo domaćini i svoji na svome, onda se moramo za nju izboriti”.
