Izdanja o trideset velikih književnika, od Getea i Prusta, preko Borhesa i Ljose do Kinga, koji su radili u bibliotekama. Autori svjetski slavnih djela bili su i upravnici i obični arhivisti.
Raj sam uvijek zamišljao kao nekakvu biblioteku – zapisao je veliki Horhe Luis Borhes, i inspirisao Anhela Estebana da zaroni u ta beskrajna “rajska prostranstva” biblioteka. Estebanu je pošlo za rukom da sumira ogromnu građu, kakva po pravilu prati ovakve poduhvate, u knjizi naslovljenoj “Pisac u svom raju: trideset velikih pisaca koji su bili bibliotekari”.
Objavljena na srpskom jeziku u izdanju “Derete”, u prevodu Vesne Vidaković, ona predstavlja uzbudljivo i edukativno štivo prevashodno za sve one zaklete “knjiške moljce”, prepuno dragocjenih i malo poznatih podataka o književnicima koji su živjeli okruženi tuđim knjigama.
Život, literatura, anegdote – sve je tu. Trideset pisaca otvara vrata svoje “druge kuće”, onih tihih mjesta u kojima su u nekom periodu života radili kao upravnici, bibliotekari ili arhivisti, provodeći duge sate u čitanju i istraživanju.
Esteban nas vodi kroz istoriju prašnjavih polica, kroz vjekove nagomilanog znanja i upoznaje nas sa (ne)radnim navikama slavnih ljudi od pera poput Getea, Helderlina, Prusta, Borhesa, Ljose, Kerola, Pereka ili Stivena Kinga.
Čar ove knjige nije samo u raznolikosti sudbina njenih junaka, anegdotama i mitovima koji su se pleli oko njih, već i u istorijskim i geografskim skokovima zahvaljujući kojima obilazimo biblioteke, od onih iz epohe baroka do knjižnica savremenog doba, od Buenos Ajresa preko Londona, Madrida pa sve do Mosve i ruskih pustara.
Predgovor jednog od tih junaka, Marija Vargasa Ljose, poslastica je za sebe – neprocjenjiva su njegova sjećanja na sve ono vezano za najvažnije stvari u njegovom životu: čitanje, i pisanje. Od fascinacije dječijim časopisima te pričama Karla Maja, preko iskustva vojne škole u koju ga je otac smjestio ne bi li iskorijenio Ljosin “hir za književnošću” – davši mu na taj način, nehotice, temu za prvi roman… Ljosa otkriva da je dobar dio svog djela napisao u birtijama, barovima, ali prije svega u bibliotekama.
