Naučni simpozijum „Doprinos djelatnih ljudi Hrvatske povijesnom razvoju crnogorske kulture i Crne Gore“, u sklopu šireg projekta „Croatica Montenegrina“ počinje danas na Cetinju. Okupiće 40 renomiranih intelektualaca iz Crne Gore i Hrvatske.
Organizuju ga Savez Crnogoraca Hrvatske, Crnogorski kulturni forum i Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“.
Prvog dana skup počinje sa radom u 9 sati. Izložba knjiga „Croatica Montenegrina“ autorke Dragice Lompar biće predstavljena u 11, a „Hrvatski neimari i Njegošev mauzolej” autora Aleksandra Berkuljana u 12 sati. Cilj organizovanja skupa je promocija lika i djela aktivnih ljudi iz Hrvatske, kao i njihovog doprinosa u istorijskom razvoju crnogorske kulture.
Utemeljena na obavezujućoj prošlosti, sadašnjost naših sveukupnih odnosa kreira se na dobrosusjedstvu, snažnom prijateljstvu, partnerstvu i savezništvu. Nauka, znanje, istina uz umjetničko stvaranje, ili sintetički rečeno, naše kulture u prožimanju i doticaju fundiraju mostove naše koegzistencije za sadašnjost i budućnost na tekovinama milenijumskih povjesnica, na nerazrušivim mostovima saradnje, na zajedničkoj borbi protiv od nas većih i snažnijih agresora, ali i na riznicama kulturnih dobara i opštedruštvenih i univerzalnih vrijednosti koje su naše civilizacije i kulture. Hrvatska i crnogorska, u svojem dužem od milenijumskog trajanju, su na svoju i u slavu i korist drugih nesebično stvarale, kaže jedan od organizatora skupa, publicista i književnik Boro Cimeša.
OBLIKOVANJE ELITE
U 19. vijeku Zagreb se potvrdio kao kulturni centar Južnih Slovena Habsburške Monarhije i jugoistočnoevropskog regiona. Od Njegoša do knjaza Nikole oko 500 Crnogoraca sticaće znanje u Hrvatskoj. Za moderne reforme postberlinske Crne Gore to nije bilo dovoljno. Crnogorski vladar otpočinje preobražaj crnogorskog ratničkog društva u modernu građansku državu. Umjesto ratnika želio je da stvara građanina. Zato se oslonio, kako on veli na „dragu braću Hrvate, viteze vrle“. Dovodeći u svoju zemlju izuzetne predstavnike hrvatske intelektualne elite unio je superiorni duh Evrope.
Uveo je Srednju Evropu na Balkan. Reforme u svim oblastima postaće crnogorska svakodnevica. Nikola ostvaruje bliske kontakte sa Račkim, Mažuranićem, Štrosmajerom, koji će mu biti ne samo prijatelj i „duhovni brat“,već i medijator za epohalni Konkordat sa Vatikanom u tracionalnoj politici crnogorskog ekumenizma i vjerske tolerancije sa Hrvatima, a Parčić se proslaviti znamenitim Misalom. Bogišić će proslaviti Crnu Goru, Crnogorce i sebe Opštim imovinskim zakonikom, a na Cetinju se grade dva katolička hrama i uspostvlja hrvatska kolonija, naglašava Cimeša.
On podsjeća i da u drugoj Jugoslaviji Meštrović ovjekovječava Njegoša, Bakarić teoriju o crnogorskom jeziku, a Krleža oplemenjuje, oblagorođava i oslobađa polja slobode, u duhu zarasla okovima dogmatizma.
“Disolucija Jugoslavije odvela je Hrvatsku u brzo stečeni suverenitet koji će biti primjer i Crnoj Gori da u njega kasnije zakorači. Suverena Hrvatska u najnovijem vremenu pomaže sve crnogorske emancipatorske inicijative: osnivanje Pena 1988/89 i 1990. g. priznanje crnogorskoh jezika 2005,crnogorske države 2006, priznanje i registraciju CPC 2006. crnogorsko liderstvo na zapadnom Balkanu i evroatlantsku intencionalnost”, podsjeća Cimeša.
SUVERENOST
Kroz milenijumske svoje povjesnice Crna Gora i Hrvatska izgradili su vlastite nezavisne države i snažne kulture. Odbranili su i svoju slobodu i suverenitet.
“Njihove tradicije, istorije, aktuelni razvoj i intencionalnost, daju im osnovu i mogućnost da svojim trajanjem i djelovanjem sa ovog mediteranskog centra svijeta na kome se nalaze, nastave svoje misije putevima vlastitih tradicionalnih mudrosti”, ističe Cimeša. Sa tom idejom cetinjski simpozijum i svojevrsni forum počinje život 24. oktobra na Cetinju, sa željom da ga produži i u narednim godinama i sa ambicijom širenja znanja i utvrđivanja novih istina o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti prijateljskih naroda i njihovih država.
