Prema novoj teoriji o nastanku čuvene slike, norveški slikar Edvard Munk je bio inspirisan pojavom rijetkog tipa oblaka koji se javlja samo na velikim visinama.
Na slici “Vrisak”, poznatom prikazu ćelavog čovjeka u crnoj odjeći koji se drži za glavu dok vrišti, u pozadini dominira narandžasto nebo. Ranije se vjerovalo da je slikar htio da prikaže mentalnu bolest, ali novo otkriće navodi da je Munk bio inspirisan sedefnim oblacima iznad Osla.
Pretpostavka iz 2004. godine bila ja da je slika inspirisana neobičnom bojom neba poslije erupcije vulkana Krakatau u Indoneziji, iz 1883. godine, kada je slikar u svom dnevniku zapisao “nebo je postalo krvavocrveno”.
Nova teorija kaže da su se tog dana sedefni oblaci pojavili iznad Osla. Ti oblaci, poznati i kao polarni stratosferski oblaci, na nebu se javljaju samo u periodima dugotrajne i intenzivne hladnoće.
Prepoznatljivi su po intenzivnim bojama i nijansama koje nekada podsjećaju na naftne mrlje na nebu, a nekada na prelivanje boje krvi. Vulkanska erupcija mijenja boju oblaka, ali ne mijenja i njihov oblik. Na slici “Vrisak”, međutim, oblaci su talasasti i tanki poput sedefnih oblaka.
“Znamo da su se sedefni oblaci javljali na području Osla u 19. vijeku”, kaže Helena Muri, istraživač sa Univerziteta u Oslu, i navodi da je još jedan svjedok njihove pojave tada zapisao da su oblaci “bili toliko lijepi da ste mogli da povjerujete da se nalazite na drugom svijetu”.
Helena Muri, ipak, ostavlja otvorenu i mogućnost za druge pretpostavke, kao što je ona o mentalnoj bolesti, koju navode psiholozi.
