Kultura

Poetski i prozni tekstovi kao pečat novog doba

Objavljen je prvi ovogodišnji dvobroj „Arsa“, časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja, koji izlazi u okviru izdavačke djelatnosti Ovorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Najvažnija mjesta u novom broju zauzimaju prevodi stihova Velimira Hljebnikova „Zvjerinjak“, koje je sa ruskog preveo Marko Vešović, i odlomci iz poezije Marka Vešovića pod naslovom „Iz pustinje”, objavljene u djelu „Knjiga o Gordani“. Novi Ars donosi i tekst Svetislava Basare „Krug/ soba/vječnost“.

Stihovi i proza

Broj otvaraju noviji stihovi autorke Dine Murić „Balkanski Evnuh“, Sekule Šarića „Vjetrovi“ i Sretena Vujovića „Pejzaž bez prostora 2“. Slijedi prozni tekst Slobodana Vojičića „Kako je Eja uletjela u moj mali život“. Milovan Radojević za ovaj broj „Arsa“ potpisuje priču „Putnici“, a Nikola Nikolić tekst pod nazivom „Makarone“. Tu je i nova poezija Daliborke Koprivice „U amfas“, a „Ars“ prenosi i autorski mini-temat članova KK „Poenta poetika“ JU „Zahumlje“, pod naslovom „Poenta poetika, nova književnost Nikšića“.

“Nikšićka književna scena danas, u vrijeme kada se o poeziji, pa ni književnosti u cjelini, ne govori, niti poezija može privući značajniji broj čitalaca, djeluje formirano i cjelovito. Nakon prethodnih decenija u kojima su najznačajniji autori gradili sliku o dobrom duhu Nikšića i književnoj sceni, u Nikšiću se pojavljuje jedna mlada generacija autora, okupljena oko Književnog kluba „Poenta poetika“ koja mijenja perspektivu i doživljaj pozicije poezije u kulturnom životu grada. Tri generacije autora, starija, srednja i mlađa generacija, i svi autori ponaosob rade na očuvanju i unapređenju onoga što s ponosom nazivamo nikšićkom književnom scenom”, piše o ovom tematu Goran Radojičić.

On ocjenjuje da je na mladima naročita odgovornost da utiču afirmativno na razvoj književnosti i kulturnog života grada.

“Spoj mladosti i iskustva uvijek je rezultirao uspjehom, a naši pjesnici to mogu posvjedočiti iz ličnog iskustva. Treba napomenuti da radovi nijesu istog senzibiliteta, tematike, pa ni kvaliteta, ali daju jasnu sliku o onome što je Klub postigao do danas. Među mlađim pjesnicima preovlađuju ljubavni motivi, sa elementima socijalne poezije. Najočitiji su uticaji postmodernističkih autora i poetike. Od rime do slobodnog stiha, od metrički usklađenih do eliptičnih stihova koji nagovještavaju izvjesne promjene u odnosu prema svijetu, ali i prema umjetnosti, svi poetski i prozni tekstovi daju pečat ovom vremenu, nikšićkom dobrom duhu i onom tradicionalnom nikšićkom odnosu prema poeziji koji su gradili majstori poput Vita Nikolića, Dragana Radulovića, Vukmana Otaševića i Duga Krivokapića. U stihovima mlade generacije primjetni su uticaji velikih pjesnika koji danas žive i rade u Nikšiću, a to su Dušan Govedarica, Radule Rakočević, Gordana Sarić, Ana Pejović, Obrad Nenezić i drugi. Možda će oni koji budu čitali tekstove naših autora pronaći elemente zajedničke poetike, što bi bio još jedan korak naprijed u stvaranju i profilisanju mladih autora koji se okupljaju u „Zahumlju“ i daju svoj doprinos razvoju nove književne scene Nikšića, ali i Crne Gore”, piše Radojičić.

Dejan Popović u ovom broju „Arsa“ autor je teksta „Robovi lijepog“, dok Boris Bajić prilaže poeziju „Naša pjesma“. Slijede „Kućne biblioteke“ Tijane Živaljević, i poezija Marije Dragnić pod naslovom „Trka sa preponama ili zašto ne nosim bijelo u bijelom gradu“.

Razgovor i eseji

Melida Travančić za ovaj broj piše „Ljubavnu inverziju” dok je Tamara Jovović sa engleskog prevela tekst Besi Hed „Zena iz Amerike“, a Saša Simović Lenoru Karington i priču „Debitantkinja“. Aleksandra Nikčević-Batrićević je uradila razgovor sa Majom Herman-Sekulić. U novom Arsu objavljeni su i tekstovi Tomislava Markovića „Konstantinović prijatelj“ i Ahmeda Burića „Danilo Kiš: O jednom rođendanu“. Dragana Kršenković-Brković piše „Priručnik za američku književnost ili Jedan književni svijet sastavljen od brojnih puteva“. Za ovaj broj Luka Rakojević je napisao tekst „Plovidba svijetom stripa“, a Zoran Koprivica „Filmska adaptacija „Hamlet“ Keneta Brane“. Novi „Ars“ objavljuje i odlomak iz magistarske teze Đorđa Otaševića „Balkanski vampir, Srbija i Crna Gora“. Prvi ovogodišnji dvobroj zatvaraju eseji o knjizi „Njegoševo nasljeđe“ Milorada Popovića, o čemu piše Dubravka Bogutovac, „Mirotočivost, po Bogumilu monahu“ Dragana B. Perovića i „Petko Miletić i crnogorsko nacionalno pitanje (nekoliko činjenica)“ Vladimira Jovanovića.

Send this to a friend