“U postavci su uglavnom zastupljene skulpture, a crteži su tu da pokažu kako dolazim do tih skulptura koje su za mene najvažnije. Bavim se figuracijom i karakterima ljudi tako da pokušavam da iz određenih karaktera izvadim onu suštinu koja mi je bitna za rad”, kazao je Rastoder za Dan.
Otvarajući izložbu kustoskinja Ljiljana Karadžić najprije je upoznala publiku sa osnovim podacima iz biografije Adina Rastodera, kao što su da je diplomirao vajarstvo na Fakultetu likovnih umjentosti na Cetinju 2010. godine u klasi prof. Pavla Pejovića, te da uskoro treba i da magistrira.
“Ono što je posebno značajno u njegovoj biografiji je to da je već vlasnik najprestižnijih nagrada iz oblasti skulpture u Crnoj Gori, i da je danas gotovo nemoguće zamisliti presjek savremene crnogorske pluralističke scene bez njegovog učešća, tako da je to zaista veliki uspjeh za tako mladog umjetnika”, kazala je Kardžić.
Za izložbu „Maltene momenti”, kako je istakla, karakteristično je što je u fokusu isgraživanja umjetnika, čovjek odnosno figura ali da i to nikako ne treba shvatiti u onom smislu pukog prikazivanja nečijeg lica, fizionomije ili figure već kao polje gdje on analizira svoja egizistencijalna i psihološka stanja i doživljaje svijeta.
“Ono što možemo odmah da uočimo gledajući svaki njegov rad je oratičnost. Ta oratičnost kod njega je zapravo proizvod sjajnog hiperistančanog osjećaja za materijale jer, kao što se može vidjeti, tu je poliester, keramika, kamen… Svaka njegova figura zrači na svoj način i ima neko energetsko polje koje se širi i mimo njene fizičnosti, a kad stanete ispred njih prosto imate osjećaj da one zure u vas i da vam, bez obzira na to što nemaju izražene oči i crte lica, na neki čudan način uzvraćaju pogled. Međutim, zbog toga vam nije neprijatno već naprosto osjećate simpatiju prema tim skulpturama jer ih Adin radi sa nekom finom izbalansiranošću između ozbiljnosti i humora. Na figurama je i boja koja nije karakteristična za skulpturu naročito kod nas, a takođe pada u oči i to što su fizionomije negdje na granici između nečega što je pomalo animalno s jedne strane, a sa druge imaju nekakav futuristički prizvuk čime umjetnik zapravo spaja dosta toga. Ono što svakako treba pomenuti je i Adinova nevjerovatna stvaralačka disciplina, jer način na koje su obrađene sve ove skulpture ukazuje na izuzetnu posvećenost i ozbiljnost koja rezultira strukturalnom ljepotom”, zaključila je Karadžić.
U katalogu koji prati izložbu, slikarka Tijana Gordić ističe da se Rastoder bavi problemima postojanja, komplekenosti i jednostavnosti života i bira tipične predstavnike izvjesnih grupa, od onih najobičnijih stradalnika do vrijednih pomena, zgušnjavajući u svojim radovima njihova raspoloženja, emocije, grimase, manire.
“Svaki njegov Tip teži sopstvenoj stabilnosti, a Adin do toga dolazi posebnom pobudom zasnovanom na autentičnom i analitičkom sagledavanju čovjeka. Rezultat toga je ironična, groteskna, kritička, saosjećajna predstava humanoidnog u okviru skulpture ili crteža. Adin figurativno, donekle, oslobađa anatomskih i proporcijskih zadataka, a sve u korist što veće uvjerljivosti opisanog karaktera, formirajući najintezivnijeg predstavnika izvjesne grucacije”, zabilježila je Gordić.
Izložba „Maltene momenti” biće otvorena u Ateljeu Dado do 30. decembra.
