Na čelu Centra za djelatnosti kulture „Vojislav Bulatović Strunjo” je akademski slikar i univerzitetski profesor Abaz Dizdarević. Ova kuća kulture pod svojim krovom ima galeriju, pozorište, biblioteku, KUD i Internet centar, a pripada im i nekoliko tradicionalnih internacionalnih festivala. Od prošle godine izdvojeno posluje Zavičajni muzej.
Međutim, bioskop već duže vrijeme ne radi, jer nemaju odgovarajući projektor. S vremena na vrijeme uspiju da organizuju prikazivanje nekog filma, ali tako što projektor donese producentska kuća. Zato je jedan od planova da u ovoj godini profesionalizuju ovaj segment, i uz pomoć Ministarstva kulture obezbijede najsavremeniju opremu kad je bioskop u pitanju.
– Plan je da dobijemo ZD projektor sa sedmokanalim ozvučenjem, i tako pratimo svjetsku filmsku projekciju i našim sugrađanima, ali i drugima u regionu, damo na uživanje ono što su najznačajnija filmska ostvarenja, kaže Dizdarević.
On dodaje da bi bioskop, koji u gradu na Limu ima dugu tradiciju, djelimično doprinosio samoodrživosti Centra za kulturu, pa ne bi bili u potpunosti na opštinskom budžetu.
– U planu je i da obnovimo scene pozorišta, a projektna dokumentacija je pripremljena. To podrazumijeva novi podijum, instalacije i kroz pod, scenska mehanika treba da je digitalna, a u susret koporodukcijskom profesionalnom pozorištu, naglasio je Dizdarević.
– Lokalna uprava je odobrila i da se otvori knjižara u nekom od prostora koji bi se ponudio zainteresovanim izdavačima u okviru privatno javnog partnerstva. To je prostor u holu, u prizemlju, koji će adekvatno biti adaptiran, jer u Bijelom Polju nema knjižare gdje bi sugrađani mogli doći do kvalitetnih izdanja, objasnio je direktor Centra za kulturu.
Krenulo se i u rekonstrukciju multifunkcionalnog galerijskog prostora, gdje se tokom godine održi i do 100 različitih programa.
– Taj prostor koji najviše koristimo treba da bude lice našeg grada, zbog čega smo ušli u ozbiljnu tehničku rekonstrukciju. Obezbijeđen je dio sredstava od Ministarstva kulture, a imamo najave stranih ambasada da će učestvovati u finansiranju. Inače, poslednja rekonstrukcija Centra za kulturu bila je prije 14 godina, tako da na ovaj način, svim ovim poslovima radimo da se prilagodimo potrebama sugrađana, naglašava Dizdarević.
Prostor postaje tijesan u odnosu na sve ono što se na planu kulture dešava, tako da se ne može odgovoriti na sve što se u ovoj djelatnosti nudi. Ipak, za sada se ne razmišlja o nekom novom objektu.
Kad je u pitanju prošla godina, direktor kaže da je sve planom i programom odrađeno, i ta godina, po sudu građana i stručnjaka iz kulture, smatara se za jednu od najuspješnijih u kulturi Bijelog Polja.
– Imamo sreću da je Ministarstvo kulture osnovalo Ratkovićeve večeri poezije, kao ustanovu od posebnog državnog značaja, tako da je prošle godine potpisan Prekogranični RŠA ugovor sa bibliotekom „Vuk Karadžić” iz Prijepolja.
On je pomenuo iz prošle godine Festival dramskih amatera Crne Gore, bogato kulturno ljeto, zatim Džez festival koji je ušao u deceniju postojanja, tu je i Interacionalni festival tamburaških orkestara koji ove godine slavi 15 godina postojanja, jedan od najuspješenijih u regionu. Sadržaji „tamburice” će ove godine oživjeti ne samo gradski trg, već nastupati na više lokacija u gradu.
Direktor podsjeća da su prošle godine imali i „Ušće Fest”, koji daje šarm umjetničkoj slici grada i onda Ratkovićeve večeri poezije, koje imaju slavu i tradiciju.
– Čuveni Rade Šerbedžija bio nam je gost, zatim profesor francuske akademije Žan Pjer Tangija je priredio izložbu, a kod nas je došla i dobitnica Gonkurove nagrade Jakuta Alikavazović… To su ljudi sa prestižnim svjetskim nagradama, koje smo imali priliku da vidimo. Zato možemo okarakterisati prošlu godinu kao najuspješniju, kazao je Dizdarević.
Podsjetimo, u Bijelom Polju je osnovan gradski hor koji trenutno broji 57 članova. Dirigenti su profesori Julijana Vujošević i Jelena Đaković.
Dizdarević najavljuje da će ubrzo snimiti i spot o gradu što će doprinijeti valorizaciji turističkih potencijala grada.
– Novost je i naša uspješna kandidatura kod Ministarstva kulture, tako da ćemo imatu koproducijsku profesionalnu pozorišnu predstavu sa Gradskim pozorištem iz Podgorice. Marija Perović će biti rediteljka, a Ivana Mrvaljević, direktorka Gradskog pozorišta, velika pomoć u ovoj ideji. Radiće se po tekstu pisca iz Hrvatske, a igraće između ostalog i naši zavičajni glumci Muamer Kasumović, Petar Novaković i Emir Ćatović.
Konkurs do juna
Književnik Kemal Musić, v.d. direktora „Ratkovićevih večeri poezije” podsjeća da je u toku konkurs za nagradu „Risto Ratković” i za mlade pjesnike do 27 godina. Prijave primaju do juna.
– U saradnji sa Ministarstvom kulture u Bijelom Polju će biti uručena nagrada „Miroslavljevo jevanbelje” Zuvdiji Hodžiću. Pripremamo festival dječje poezije „Kraljevstvo bijelih rada”, zajedno sa NVO Stihom govorim, a onda slijedi i njegova realizacija, kazao je Musić.
On je dodao da su u okviru edicije „Knjižvne paralele 10” za četiri godine postojanja objavili 40 knjiga. I Zavičajni muzej radi punom parom, i kako kaže direktor Željko Raičević, u ovoj godini je već konkurisao sa dva nova projekta. Jedan se odnosi na izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na etnografskoj zbirci, a drugi je proslava jubileja, 60 godina postojanja i rada ovog muzeja.
