U finišu četvorodjelne dokumentarne serije „Putinovi intervjui”, ruski predsjednik pitao je režisera Olivera Stouna da li je nekada popio batine. Kontroverzni američki autor zbunjeno je odgovorio još kontroverznijem Vladimiru Putinu da jeste više puta, čudeći se zašto ga to pita. Putin mu je odgovorio vrlo kratko, sa prepoznatljivim ciničnim osmijehom: „Onda ne morate da se navikavate dobićete ih opet.“
„Batine” na koje je aludirano počele su odmah nakon što je objavljen tizer „Putinovih intervjua” u produkciji TV Šoutajm. Zapadni mediji, na čelu sa Stivenom Kolbertom, masakrirali su Stouna zbog dodvoravanja Putinu. Jedan od najvažnijih savremenih režisera bio je pod paljbom mnogo puta, ali reakcije na „bromansu” sa Putinom prevazišle su čak i Putinova očekivanja.
Hrabar potez
Zato je bio prilično neočekivan i veoma hrabar potez organizatora Sarajevo film festivala koji su ove godine uručili Stounu počasnu nagradu i ugostili ga u programu „Posvećeno”, u okviru kog su prikazana igrana ostvarenja „Snouden” i „Vod” i serijal „Putinovi intervjui”. Gostujući na SFF-u Stoun se ponašao kao tipičan Stoun oštri protivnik američke politike, žestoki kritičar sistema na kom počiva moderni svijet, pacifista i vrli zagovornik kulture sjećanja, jedinog oružja protiv svjetskih lidera koji vladaju hraneći ljude strahom. Razgovarao je sa publikom nakon projekcije svih autorskih djela i održao jednočasovni masterklas nakon prikazivanja filma „Snouden“ u Kinu Meeting Point. Publika je postavljala pitanja puna entuzijazma šarajući različite teme od Donalda Trampa, Baraka Obame, terorizma i špijunaže, do Putina, Snoudena, Džulijana Asanža i budućnosti kinematografije.
Teška pitanja
Čudno: Stoun nije bio raspoložen da odgovori na mnoga pitanja. Više puta se požalio da posjetioci SFF-a pitaju previše teške stvari i pokušao da izbjegne većinu pitanja koja se ne odnose direktno na film „Snouden”. Vrtio se i grčio u stolici pokušavajući da ljubazno izbjegne „metke”, pojačavajući utisak da se posljednjih godina, naročito nakon intervjua sa Putinom, nikako ne osjeća dobro. U jednom trenutku je to čak i rekao naglas, odgovarajući na pitanje kako komentariše napade poslije intervjua.
Stoun je razbio mnoge neprijatne trenutke nakon „teških” pitanja šaleći se na svoj račun, ali cjelokupna atmosfera ostala je prilično depresivna. Rekao je da više ne vjeruje u „pokretne slike” i da mu je dosadilo da se muči sa finansiranjem autorskih filmova u Americi, naročito nakon veoma mučnog i teškog snimanja „Snoudena” tokom kog uopšte nije uživao. Režiser je istakao da smatra da mali ekrani drže budućnost u šaci. Slika je postala dekadentna i okaljana mlađe generacije prinose svoje vrijeme na oltar TV i više ih ne zanimaju bioskopi. Naglasio je da ga TV projekti ne uzbuđuju kao snimanje filmova, ali da ne vjeruje da će u budućnosti imati izbora, osim ako ne počne da traži finasije u Evropi.
Film i TV
Stoun ima u planu da režira dvije epizode desetodjelne dramske serije „Gvantanamo” koja je inspirisana istinitim događajima, ali o ovom projektu govorio je bez trunke entuzijazma. Djelovao je potpuno izmoreno i kada ga je mladi, optimistični filmadžija iz publike pitao za savjet očekujući ohrabrenje velikana svjetske kinematografije. Stoun je samo uzdahnuo i zastao, što je izazvalo smijeh u publici, a onda kratko objasnio zašto budućnost filma uopšte nije svijetla. Nego, ipak je ostavio malo nade budućem filmskom autoru poručujući da uprkos svim problemima pronađe i pojuri sliku koja je stvarna za njega.
Tokom svih susreta publike i Stouna, režiser je više puta pokušavao da pobjegne od „ruskog pitanja”, ali uvijek je na kraju imao komentar vezan za Putina. Više puta je ponovio riječi ruskog predsjednika iz dokumentarca u kom je Putin upozorio da Tramp nije najveći problem Amerike.
Najveći problem SAD-a je sistem koji mora da bude promijenjen, ali to je, kako je Stoun dodao, uvijek manje interesantno za debatu nego pričanje o “predsjedniku ludaku”. Upravo zbog takvog sistema SAD vječito vodi ratove protiv terorizma, narkotika, sajber kriminala i ostalih pošasti od kojih sebe i ostatak svijeta decenijama spasava Amerika.
Novi napad
Tako je u Sarajevu govorio Stoun, dok su napadi zbog „putinisanja” nastavili da pljušte. Najnečuveniji stigao je upravo iz BiH, od Edine Bećirević i Senada Pećanina, čiji su tekst „Bolesno srce Sarajeva” prenijeli mnogi domaći i regionalni mediji. Autori teksta ironično su poručili Emiru Kusturici da se pripremi da dobije počasnu nagradu SFF-a naredne godine, oštro osuđujući organizatore zbog toga što su dali priznanje Stounu „novinarskom pajacu Vladimira Putina”. Naveli su argumente zbog kojih je „Stounov junak zadužio Sarajevo” od zaštite najvećih ratnih zločinaca sa područja nekadašnje Jugoslavije, do nedavne akcije kada je ruskim vetom u Savjetu sigurnosti Ujedinjenih nacija onemogućio odavanje pijeteta žrtvama genocida u Srebrenici. Naravno, ovaj napad na Putina nije sporan. Sporno je vrijeđanje Stouna smještanjem njegovog imena u istu rečenicu sa Kusturičinim. Ako su autori filma pažljivo i bez predrasuda zbog mišljenja o Putinu gledali dokumentarac do kraja (čini se da je malo ko sa cijelog Zapada stigao dalje od drugog dijela), nikako nijesu mogli da nazovu Stouna pajacom.
„Putinovi intervjui” imaju vrijednost, naročito za studente političkih nauka vrijednost koju teško mogu da vide ljudi koji posmatraju svijet kroz uzanu ključaonicu demokratije. I kada se sve sabere, budući da je u „Putinovim intervjuima” već predviđeno kako će na dokumentarni serijal reagovati Zapad, dolazimo do zaključka kojim je Stoun i završio masterklas u Sarajevu. „Svaki put kad se osjetim prebijeno i ne mogu da ustanem pomislim Putin je potpuno u pravu.” Ma… Samo da rata ne bude.
