Kultura

Savremene priče o društvenim izazovima

Projekcijom filma „Liza, lisica vila“ (2015), u režiji Karola Uja Mesaroša, počeće manifestacija „Dani mađarskog filma”, sjutra veče u 20 sati u sali Dodest u KIC-u „Budo Tomović”. Do 26. marta, publika će biti u prilici da pogleda tri ostvarenja savremene mađarske kinematografije.

Komedija „Liza, lisica vila“ govori o tridesetogodišnjoj medicinskoj sestri i njenom uvjerenju da je vila-lisica (zli demon iz japanskih predanja), nakon smrti svih njenih udvarača.

Film „Bijeli bog“ (2014) biće prikazan u subotu, 25. marta, takođe u 20 sati, a donosi priču o trinaestogodišnjoj djevojčici koja kreće u potragu za svojim psom Hagenom. Manifestacija će biti zatvorena ostvarenjem „Swing“ (2014). To je priča o bendu u kojem su tri dame različitih generacija, a u fokusu je njihov nesvakidašnji odnos sa mentorom.

Dio vizije

Ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Kristijan Poša, kazao je za Pobjedu da ovom manifestacijom ambasada želi da pokaže na kom stepenu razvoja je današnja mađarska kinematografija.

“Pored toga, želimo da pokažemo šta je to što najviše interesuje mađarske umjetnike i kako filmska struka pokušava da ponudi odgovore na današnje društvene izazove”, kazao je Poša i dodao da su ova tri filma prošla veoma zapaženo kod publike i kritike u zemlji i inostranstvu.

Prema njegovim riječima, mađarsko filmsko stvaralaštvo dio je jedne srednjoevropske vizije o tome kako Srednja Evropa gleda na svijet i na sebe.

“Veoma nam je važno da pokažemo kako ljudi razmišljaju, ne samo u Mađarskoj, već i u čitavom regionu Srednje Evrope. Mi smo prošli sve te integrativne procese koji čekaju Crnu Goru i zbog toga mislim da je bitno da građani Crne Gore saznaju kako je Mađarska reagovala na određene izazove”, kazao je Poša.

Veliki uspjesi

Ambasador Poša je sa ponosom podsjetio da je mađarska kinematografija u posljednjih godinu i po nagrađena sa dva „Oskara“, jednim „Zlatnim globusom“ i „Zlatnim medvjedom“. Film „Šaulovsin“, u režiji Lasla Nemeša, prošle godine osvojio je „Oskara“ za najbolji film van engleskog govornog područja, a takođe je dobio i „Zlatni globus“ u istoj kategoriji. Film „O tijelu i duši“ rediteljke Ildiko Enjedi dobitnik je ovogodišnjeg „Zlatnog medvjeda“ na festivalu u Berlinu, a ostvarenje „Pjevaj“ Krištofa Deaka dobilo je „Oskara“ za najbolji kratki igrani film.

Velike uspjehe mađarske kinematografije najbolje objašnjava činjenica da ova zemlja svake godine povećava budžet za filmsku produkciju, pa je u 2017. dostigao cifru od 100 miliona eura.

“Mađarska vlada je osnovala nacionalni fond za kinematografiju čiji je zadatak da svojim budžetskim sredstvima pruži podršku mađarskim filmovima ili koprodukcijama, koji će gledaocima predstavljati poseban doživljaj, ali će istovremeno postići veoma veliki međunarodni uspjeh”, rekao je Poša.

Nacionalnim fondom za kinematografiju upravlja povjerenik Vlade, inače svjetski poznati filmski producent Endrju Vajna. Njegovu bogatu karijeru obilježili su filmski hitovi kao što su „Rambo“, „Totalni opoziv“, „Terminator”, „Umri muški“, „Eir Amerika“…

“Vajna, koji je većinu svoje karijere proveo u SAD, nije zaboravio mađarske korijene, pa se u svoju zemlju vratio kao jedan od najvažnijih državnih dužnosnika u oblasti kinematografije. Fond, kojim rukovodi, jedan je od razloga što mađarski filmovi danas postižu tako velike svjetske uspjehe”, kazao je Poša.

On je najavio da će Ambasada Mađarske do kraja godine učestvovati i u okviru Nedjelje evropskog filma, priređiće izložbu Viktora Vazarelija, a krajem godine organizovaće i treće izdanje manifestacije „Dani mađarske kulture u Crnoj Gori“.

Send this to a friend