Kultura

Specijalno priznanje filmu “Soa”

Kasalica na prošlogodišnjem SFF

Crnogorski reditelj Dušan Kasalica dobio je sinoć specijalno priznanje žirija za kratkometražno ostvarenje „Soa“ na Sarajevo film festivalu. Žiri u sastavu režiser i scenarista Igor Drljača, režiserka Milica Tomović i program menadžer Berlinale Talentsa, Florian Weghorn, uručili su nagradu Kasalici u sarajevskom Narodnom pozorištu, navodeći da je njegov proganjajući film, inspirisan istinitom pričom, zanatski vješto oblikovan i da jedva čekaju da vide njegove buduće radove.

Srce Sarajeva za najbolji dugometražni film i novčanu nagradu od 16.000 eura dobilo je gruzijsko ostvarenje „Strašna majka“ u režiji Ane Urushadze koje je nedavno nagrađeno i na prestižnom filmskom festivalu u Lokarnu.

Režija i gluma

Petočlani žiri, kojim je predsjedavao meksički reditelj, scenarista i producent Michel Franco, naveo je u obrazloženju da je „Strašna majka“ iznenađujuće dobar film, sa ubjedljivom glumačkom ekipom i veoma preciznom režijom.

Pored Franka, u žiriju takmičarskog dugometražnog igranog filma bili su Mark Adams, umjetnički direktor Edinburgh International Film Festivala iz Velike Britanije, Goran Bogdan, glumac iz BiH, Fatma Al Remaihi, direktorica Doha Film Instituta iz Katara, i Melisa Sozen, glumica iz Turske.

Za najubjedljivijeg režisera proglašen je Emanuel Parvu, koji potpisuje režiju filma „Meda ili ne tako sjajna strana stvari“.

Pored Srca Sarajeva, rumunski reditelj dobio je novčanu nagradu od 10.000 eura. U njegovom ostvarenju igra Serban Pavlu glumac koji je dobio Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu. Za najbolju glumicu 23. izdanja SFF-a proglašena je Ornela Kapetani koja igra u ostvarenju „Buđenje dana“.

Specijalno priznanje žirija dobio je film „Pravci“ u režiji Stephana Komandareva, rađen u koprodukciji Bugarske, Njemačke i Makedonije.

Doku i studentski

Najbolji dokumentarni film ovogodišnjeg SFF-a je „Grad sunca“ režisera Ratija Onelija.

U sekciji doku-programa, specijalnu nagradu žirija dobio je film „Home“ u režiji Zdenka Jurilja. Za najbolji kratki film proglašeno je ostvarenje „Plavetnilo“ režiserke Antonete Alamat Kusijanović iz Hrvatske. Pored Kasalice, specijalno priznanje u kategoriji kratko metra dobio je grčki „Copa-Loca“ koji potpisuje Christos Massalas.

Srce Sarajeva, koje se ove godine prvi put dodjeljuje u kategoriji studentskog filma, otišlo je u ruke bosanskohercegovačkog režisera Nevena Samardžića za ostvarenje „Čistoća“. Specijalno priznanje žirija u istoj kategoriji uručeno je Katarini Morano za film „Ljubljana Munich 15:27“.

Tokom osam dana umjesto uobičajenih devet, prikazano je 235 filmova 111 dugometražnih i 124 kratka, 137 igranih, 70 dokumentarnih i 28 animiranih, podijeljeni u 18 programa. Zvijezde festivala bili su američki reditelj Oliver Stoun i britanski genije komedije Džon Kliz kojima su uručena počasna Srca Sarajeva. Festivalski program traje još danas, kada su na repertoaru pobjednički filmovi i „Baby Driver”.

Senad Šahmanović nagrađen za najbolji „pitch” projekat

Crnogorski režiser Senad Šahmanović dobio je nagradu „Best Pack&Pitch“ za dugometražni igrani film „Sirin“. Ovo priznanje otvoriće put našem mladom autoru da učestvuje na koprodukcijskom marketu „CineLink“.

Naš mladi filmski autor je ove godine bio gost programa „Pack&Pitch“, specijalnog treninga SFF koji je namijenjen odabranim režiserima i producentima Sarajevo Talent Campusa.

Tokom pet dana Šahmanović je pohađao program pod mentorstvom istaknutih evropskih filmadžija, koji su učili šest odabranih polaznika kako da pripreme, analiziraju i predstave svoje projekte profesionalcima u filmskoj industriji. Šahmanović je kazao za Pobjedu da mu je ovo priznanje veoma važno zato što predstavlja kartu za ulazak na „CineLink“.

“Pored dobrog publiciteta, nagrada SFF-a otvara mogućnost kontakta i potencijalne saradnje sa značajnim producentima iz Evrope. Proširiće vidljivost i prisutnost filma. Povećava šansu da će ga veći broj producenata smjestiti u „tefter“ i pratiti njegov razvoj, snimanje i festivalski život”, objasnio je.

Šahmanović je otkrio Pobjedi kako je tokom boravka u Sarajevu dobio vijest da je scenario filma „Sirin“ ušao u uži izbor Sandens filmskog instituta.

Ako scenario bude odabran, Šahmanović će dobiti šansu da radi na scenariju sa istaknutim filmskim profesionalcima.

“Ovo je veliki uspjeh, budući da Sandens filmski institut obično bira samo nekoliko projekata iz Evrope. Čak i ako film ne bude primljen, biće praćen njegov dalji razvoj”, rekao je režiser.

Šahmanović je objasnio da je program „Pack&Pitch“ bio izuzetno zahtjevan, ali koristan da se pokupe trikovi za ubjedljivo predstavljanje projekata. Nakon predavanja, polaznici su imali prezentacije pred stručnim žirijem koji je odlučio da Šahmanoviću uruči nagradu „Best Pack&Pitch“.

“Članovi žirija su mi na kraju rekli da je od presudnog značaja za njihovu odluku, bio precizan opis projekta i rediteljske vizije. Dopao im se moj stav koji im je pokazao da sam potpuno svjestan u kojoj je fazi projekat i kako treba da izgleda”, rekao je Šahmanović.

Šahmanović potpisuje scenario sa Klaudijom Botino, a producentkinja filma je Jelena Mišeljić iz produkcijske kuće „Cut-Up“. Njihov film nedavno je proglašen za najbolji „pitch“ projekat na PriFestu u Prištini, a u decembru prošle godine ekipa je dobila nagradu za razvoj scenarija u Francuskoj. Film donosi priču o Nataliji, advokatici iz Pariza, koja se vraća u Crnu Goru nakon 20 godina da bi se pobrinula da posljednja želja njene preminule klijentkinje bude ispunjena. Dok pokušava da zatvori neobični slučaj, Natalija počinje da preispituje sopstvenu prošlost.

“Želim da izgradim ličnu dramu na jednostavan, a opet emotivno kompleksan način, ne zanemarujući socio-politički i istorijski ugao: priču o naciji koja je podijeljena na one koji još žive u prošlosti i druge, koji žele da nastave dalje i imaju druge planove. Mislim da ova tema može da komunicira sa velikom brojem gledalaca u doba kada vlada velika tenzija između naših globalnih i lokalnih identiteta”, naveo je Šahmanović.

 

 

Pametna kafa sa Klizom

Kada dođete na SFF program koji se zove „Kafa sa…“, potpuno je normalno da očekujete neku lijenu, opuštenu dojč-atmosfericu tokom koje ćete se zabaviti razgovarajući sa gostom, ali nećete nešto posebno naučiti. Međutim, ne postoji ništa što je normalno i očekivano kada je u pitanju Džon Kliz, jedan od ovogodišnjih dobitnika počasnog Srca Sarajeva.

Jučerašnje prijepodnevno druženje sa britanskom živom legendom na festivalskom trgu bilo je više nalik opičenom masterklasu nego običnom „kafenisanju“. Kliz se pobrinuo da dobro zasmije posjetioce kojih je bilo toliko da su ličili na mrave u mravinjaku, gurkajući se za malo slobodnog mjesta da dobro osmotre i fotografišu čuvenog montipajtonovca. Ipak, kroz smijeh, viceve, angdote i zabavne opservacije o trampovskom svijetu koji polako klizi u ludilo, Kliz je sve vrijeme provlačio veoma dobre i ozbiljne savjete mladim filmadžijama o tome kako treba da pristupe pisanju scenarija, režiji, produkciji i filmskoj priči.

Kliz je uspio da sumira sve „zakone“ snimanja vrhunske komedije u jednočasovni razgovor. Govorio je potpuno otvoreno o svojim filmovima, navodeći njihove vrline i mane, sugerišući prisutnim filmskim profesionalcima da moraju da budu samokritični ako žele da urade važna ostvarenja.

Kliz smatra da je pogrešno često potcjenjivanje žanra komedije, zato što se upravo kroz humor na najbolji mogući način može izreći najoštrija kritika. Podsjetio je da je u moderno doba, komedija većinom svedena na filmove čija je svaka fora poprostačena, budući da se producenti plaše da publika nije dovoljno informisana, niti ima kapacitet i želju da se nosi sa kompleksnijim humorom. Međutim, Kliz je rekao da to ne može i nikada neće zaustaviti najbolje komičare. Prema njegovom mišljenju, najbolji od najboljih će uvijek naći način da nasmiju ljude pomjerajući ih iz „bezbjedne zone“ i ukazujući na veoma važne probleme kroz smijeh.

Dok je govorio, Kliz je nekoliko puta postao potpuno nerazumljiv zbog toga što je „prskavao“ od smijeha ili zadirkivao publiku. U jednom trenutku, nakon što je odgovorio na pitanje, zastao je i upiljio pogledom u prisutne. Kako je izgledao kao da je zaboravio šta je želio da kaže, svi su se uzvrpoljili. Onda je Kliz počeo da se smije pokazujući na fanove i objašnjavajući: „O, kako volim kad ih ovako prestravim!” I zaista – malo ko umije da nasmije, opameti i prestravi svijet svojom lucidnošću kao genijalni Džon Kliz.

Send this to a friend