Serija tribina o antičkoj filozofiji i njenim tekovinama koje organizuje Centar za helenske studije nastavljeno je predavanjem dr Bogdane Koljević. Ona je kroz temu „Ransijerovo razumijevanje antičke demokratije – putevi i stranputice” publici predstavila tumačenja antičkog društva i njegovog uticaja na današnji svijet iz ugla ovog savremenog uticajnog francuskog filozofa.
Kroz pronalaženje odgovora kako se politika realizuje kao prava demokratija, kako je Koljević istakla, Ransijer daje radikallnu kritku demokratije u njenim različitim struktirama i pojavnim oblicima.
“Ransijer se osvrće posebno na jaz prave i tzv. liberatne demokratije koja se prema njemu pojavljuje kao neprirodna spona demokratije i individualne trke za profirom”, kazala je dr Koljević.
Kako je primjetio ovaj francuski mislilac liberalizam je proizveo razne upravljačke forme kroz koje je razvijo tzv. „demokratskog čovjeka”, o kojem ponajbolje govori Platon u svojoj „Državi”. Kako je naglasila Koljević, Ransijer smatra da Platon daje suštinsku analizu našeg sadašnjeg trenutka, pa upravo njegovu kritiku demokratije aktuelizuje i apostrofira.
“Platonovi opisi i sveobuhvatna kritika političke demokratije u „Državi” i „Zakonima” itekako liči na fenomen i mnogostruke pojavne oblike savremene demokratije, u toj mjeri da u njima praktično ništa ne nedostaje. Jer, demokratija, ovdje u punom svjetlu, izranja kao obrnuta realnost tj. kao realnost stanja društva u kojem vlada privatni, egoistični čovjek, ili, još preciznije, ona je znači jednostavno loš oblik vlasti i političkog života već se proteže na sfere etike, društva i kulture”, naglasila je ona.
Ransijer ističe da demokratski paradoks obilježava zamisao da se demokratijom ne može vladati, to jest da ona predstavlja oblik ne-vlasti. Ransijerovim riječima, istakla je Koljević, „demokratija prije i iznad svega, znači: anarhična vlast zasnovana ni na čemu drugom nego na odsustvu bilo kakvog prava na vlast”.
Lijek za bolesti današnje demokratije Ransijer nalazi na antičkoj tekovini „bacanja kocki”, odnosno žrijebanja – slučajnog odabira ličnosti koje će obavljati sudsku vlast i ostale značajne poluge vladavine.
“Autentična demokratija za Ransijera je, paralelno, i autentična politika, a njene bazične karakteristike su kontingentnost (bacanje kocki), egalitarizam i volja naroda”, rekla je ona.
Ransijer poručuje da je „demokratija neprestana borba za demokratiju, da je njen osnov jednakost, a njen nosilac narod”, istakla je ona.
Nakon ovog zanimljivog predavanja u okviru diskusije, odgovarajući na pitanja i komentare koji su stizali iz publike Koljevićeva je naglasila da smatra da je lijek za trenutnu situaciju u kojoj se našao svijet i, naravno, naš dio planete, prije svega obrazovanje. S obzirom da živimo u veoma razvijenom informatičkom društvu, u kojem je praksa mnogo iza teorije, treba voditi računa da informacija nije isto što i znanje.
„Obrazovanje se postiže živim djelanjem, čitanjem, učenjem. To nikad neće nestati”, poručila je ona.
Liberalizam pred kolapsom
“Paradigma liberalizma se urušava, i živimo u njegovom posljednjem dobu, iako će najistorijskoj pozornici biti još njegovih pojavnih oblika”, kazala je Koljević. Takvo stanje je iziskuje nove forme udruživanja i djelovanja, čiji su se zameci već pojavili. Postizborno ponašanje nove grčke vlasti je „izdaja demokratije od grupe ljudi”, ali to ne treba da demorališe i pasivizuje, jer „21. vijek je vijek malih revolucija”, poručila je na kraju dr Bograda Koljević.
