Pozorišna publika jubilarnog Barskog ljetopisa u prilici je da pogleda produkcije koje su užareno savremene u tretiranju aktuelnih procesa bolnih društvenih tranzicija, evropske i svjetske krize ali i svevremeno-savremene predstave, one koje nose univerzalno vrijedne analize ljudske prirode i društvenih odnosa, ističe u razgovoru za Dnevne novine selektorska dramskog programa jubilarnog izdanja festivala, teatrološkinja i pozorišna kritičarka Maja Mrđanović.
KOMUNIKACIONI ZAMAH
“Ono što je zajedničko svim predstavama koje je publika bila u prilici da vidi i koje će vidjeti do kraja festivala jeste činjenica da sve one donose živo, markantno, bitno pozorište, iskrenost da se nešto pozorišno posreduje, koja onda podaruje i komunikacioni zamah potencijal da sa publikom ostvare intenzivnu dvosmjernu komunikaciju i živ osjećaj zajedništva, što i čini srž pozorišta”, kaže Mrđenović.
Ona je podsjetila da Večernju scenu pozorišnog programa čini četrnaest predstava, od čega će jedanaest biti izvedeno u sklopu takmičarske selekcije.
“U takmičarski program ne ulaze prošlogodišnja i ovogodišnja produkcija Barskog ljetopisa, kao ni predstava ‘U agoniji, kojoj su organizatori dodijelili status ‘specijalnog gostovanja’. U takmičarskom dijelu učestvuje devet predstava iz regiona i tri iz Crne Gore, a njihov izbor napravljen je uz rukovođenje isključivo kriterijumima njihove umjetničke relevantnosti i scenskog kvaliteta. Naravno, u obzir su nužno uzeti i zadati okviri programskog koncepta pozorišnog dijela festivala u cjelini. To su određeni, unaprijed zadati broj produkcija iz regiona i Crne Gore, zatim težnja organizatora da pozorišni segment, uz povećanje obima i kvaliteta produkcija bude i racionalan i održiv, pa je akcenat stavljen na produkciono skromnije izvedbe, i naposlijetku, zadate su specifičnosti ambijentalne scene u Starom Baru, koje uslovljavaju upuštanje u izazovan pokušaj umjetničke konceptualizacije tog jedinstvenog prostora, ali i koje nose i određena značajna tehnička i prostorna ograničenja. Još jedna smjernica koja je unaprijed dogovorena sa organizatorima je da produkcije imaju visok potencijal za ostvarivanje specifične pozorišne komunikacije sa publikom, odnosno da se realni interesi publike tretiraju kroz ozbiljne i estetski vrijedne pozorišne projekte”, navela je Mrđenović.
OTVORENO SRCE I KRITIČKI UM
Ona ističe da je kvalitet izbora predstava, u odnosu na recentna izdanja festivala, unaprijeđen, jer je izbor u cjelini rađen uz težnju ka složenom i produbljenom promišljanju o estetskim, društvenim i intelektualnim funkcijama pozorišta uopšte, i pozorišta u određenoj sredini, što je u Crnoj Gori vrlo rijetko i sporadično.
“Međutim, publika tome nipošto ne treba da neupitno vjeruje, nego je poželjno da svaki od pojedinaca koji je čine pogleda predstave otvorenog srca i kritičkog uma, sam ponese svoje utiske, te donese sopstvene prosudbe. Smatram da interesovanje publike za predstave ne mora da znači ništa unaprijed, jer je kod nas situacija takva da su ljubitelji pozorišta istoga željni, naročito oni koji ne žive u Podgorici ili na Cetinju. Takođe, publiku često privuku ‘zvučna’ imena, najčešće glumačka. Ali, o kvalitetu same predstave mogu da govore samo reakcije nakon pogledane predstave”, smatra Mrđenović.
Ako neka zajednička ‘poruka” ovih predstava postoji, onda bi, kako smatra Mrđenović, ona bila, kako je u jednoj svojoj knjizi zapisao Erlend Lu “Pozorište treba da boli. Prije svega treba da boli. Treba da boli stvaraoca, posrednika i posebno primaoca. Ako se makar i jedna karika dobro osjeća, to onda nije pozorište. To je onda samo prosta inscenacija. Je l’ boljelo? To bi trebalo da bude kontrolno pitanje za sve koji izlaze iz pozorišne sale.”
Ona se osvrnula i na novi koncept festivala, vezan za obilježavanje trideset godina postojanja, koji je zamišljen kao dodatno unaprijeđivanje na već ranije čvrsto postavljenim temeljima,
“Ovo podrazumijeva, između ostalog, duže trajanje festivala, veći broj programa i odvijanje određenih programa određenim danima. Jedna od novina je i stručni žiri, predložen i izglasan od strane organizatora, koji čine dramaturškinja Jelena Milošević, glumac Branko Ilić i reditelj Danilo Marunović, a predviđene su nagrade za najbolju predstavu, te mušku i žensku ulogu”, zaključila je selektorka.
