U okviru Off programa ovogodišnjeg Grada teatra, na sceni Terase između crkava, u nedjelju je izvedena predstava „KoTo(R) o Kotoru“, u režiji Petra Pejakovića i izvođenju građana i građanki Kotora. Angažovana, kritička i satirična priča pokazala se kao najveće iznenađenje u dramskoj ponudi festivala.
Prepuno gledalište je na kraju predstave ustalo da se pokloni velikoj ekipi glumaca, njihovoj hrabroj, angažovanoj, satiričnoj i vrlo kritičkoj priči koja ne govori samo o današnjem Kotoru, nego i o svim drugim devastiranim gradovima i devastiranim ljudima na ovom prostoru.
Gubitak duha
Taj princip univerzalnosti predstave, gdje su izvođači istovremeno i autori teksta, koji otvoreno i bez autocenzure govore o svim problemima svog grada, potvrđuje i činjenica da je „KoTo(R) o Kotoru”, između ostalih crnogorskih gradova, s velikim uspjehom gostovao i u beogradskom Bitef teatru i u Pozorištu „Duško Radović“, kao i u Dubrovniku. Taj Kotor, koji vidimo na sceni, izgubio je duh građanskog, urbanog ambijenta koji je stotinama godina i decenijama imao, on je danas mjesto devastirano od urušavanja materijalnih kulturno-istorijskih vrijednosti, od divlje gradnje, obračuna kriminalaca, beskrupuloznosti i divljaštva novih moćnika i bogataša, mjesto zaglušeno jačinom muzike, prostote i vulgarnosti svake vrste. Taj Kotor, kako ga vidi onaj mali, preostali građanski sloj vaspitan na pravim civilizacijskim vrijednostima i moralu postoji, dakle, i u Beogradu, Budvi, Podgorici…, i ne samo da postoji, nego neprestano dobija još veću snagu. Upravo to prepoznavanje i identifikacija sa pričom koju nam sugestivno govore građani i građanke Kotora, ne štedeći pritom ni sami sebe, poigravajući se oštro i sa svojim mentalitetom, slabostima, prevrtljivošću, predrasudama, borbom za egzistenciju, čini ovu predstavu tako uzbudljivom i autentičnom. I mada njen kraj ne nudi pretjerani optimizam, jer prije nego što gradovi počnu da se devastiraju najprije se devastiraju ljudi koji ga čine, ono što ipak nudi nadu je to što je jedna grupa građana hrabro ustala da pokuša da brani svoj grad i njegov nekadašnji duh.
Aktuelni problemi
Za reditelja Petra Pejakovića uspjeh kod budvanske publike, kako je izjavio, negdje je i očekivan.
“Inspiracija za ovu predstavu su, nažalost, problemi koje danas imaju i Kotorani, i Budvani, i Beograđani, i Dubrovčani, što stvara jednu empatiju i budi građanski aktivizam koji smo kroz ovo naše pozorište htjeli da izrazimo. Predstava otvara i pitanja gdje je danas ta naša građanska svijest, gdje su naša moralna načela, ko smo mi danas kao građani, ako smo dozvolili da nam se dogodi taj slom svih sistema vrijednosti, ali pokazuje i izlaz iz tog tunela. On je u građanskom okupljanju, povezivanju, hrabrosti da javno govorimo o tome, u aktivizmu. Jer, najstrašnije je upravo to što su se građanske elite, građani civilnih vrijednosti povukli, što se gotovo više nigdje ne čuju, kao da žive u egzilu, pa se čini i kao da su nestali. A nisu, još su tu, i konačno je vrijeme da se okupe i progovore”, kaže Pejaković.
Premijera Šekspirove „Ukroćene goropadi“
Na ponti Brijega od Budve (ispod Santa Marije), večeras u 21.30 premijerno će biti izvedena Šekspirova drama „Ukroćena goropad“, u inscenaciji Zorana Rakočevića. Riječ je o studentskoj predstavi nastaloj u saradnji Grada teatra, Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja i Crnogorskog narodnog pozorišta u Podgorici, koja je realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva za kulturu Crne Gore. U likovima Šekspirovih junaka vidjećemo Vuleta Markovića, Mariju Đurić, Sanju Vujisić, Marka Todorovića, Dragana Račića, Anđeliju Rondović, Stevana Radusinovića i Jelenu Đukić.
