Bez obzira kakav stav imate prema jutarnjem obroku, on može poboljšati vaše zdravlje i pozitivno uticati na obim vašeg struka. Problem nastaje kada biramo kalorijske ‘bombe’, odnosno namirnice pune šećera i masti koje imaju suprotan učinak od željenog.
Pred vama su najčešće greške koje pravimo kada biramo šta ćemo doručkovati:
1. Izbjegavamo proteine
Kremasta kafa i kolačići poput mafina često su naš izbor za doručak koji jedemo s nogu, van kuće. Riječ je o finoj kombinaciji za oči i želudac, kojoj nažalost nedostaje proteina. Istraživanja su pokazala da doručak baziran na proteinima uravnotežuje količine šećera u krvi i smanjuje nagle napade gladi. Pokušajte da započnete dan sa dva tvrdo kuvana jajeta i jabukom…
2. Pretjerujemo sa sokom
Voćni sok može biti odličan izvor vitamina i minerala, ali nije alternativa konzumaciji voća. Poređenja radi, jedna prosječna narandža ima oko šezdeset kalorija dok čaša soka od istog voća gotovo dvostruko više. Pritom treba napomenuti i da u soku nedostaju vlakna, kojih ima u prirodnom voću. Nova studija objavljena u časopisu Appetitepokazala je i da osobe koje piju mnogo soka imaju veći krvni pritisak od onih koji to čine tek povremeno.
3. Jedemo pogrešne masti
Poznato je da tijelu treba masti da bi moglo normalno da funkcioniše. Ali to ne znači, da sa njima treba pretjerivati, a posebno ako je riječ o zasićenim masnim kiselinama poput maslaca ili slanine. Poznata njujorška nutricionistkinja Boni Taub-Diks predlaže pravilnu distribuciju masnoća, pa za doručak preporučuje kombinaciju zdravih masti poput grčkog jogurta s malo nasjeckanih oraha.
4. Dodajemo vještačke zaslađivače
Ako nešto nema kalorija, ne znači i da nema negativnih posljedica na naš organizam. Studija časopisa Nature je pokazala da vještački zaslađivači mogu narušiti ravnotežu bakterija u želucu koje rezultiraju pojačanom potrebom za fruktozom kako bismo se osjećali zadovoljno. Nutricionista Bruke Alper sugeriše da pijemo kafu bez zaslađivača, ali sa dodatkom začina poput cimeta koji će podstaći rad metabolizma.
5. Predugo čekamo na doručak
Ako prvi obrok u danu jedemo tek nakon nekoliko sati nakon buđenja, odnosno tek kad počnu da vam krče crijeva, veće su šanse da ćemo ‘pretjerati’ s konzumiranjem hrane. Iako ne postoji službeni raspored kada bi trebalo da jedemo prvi obrok u danu, pazite da vam tijelo ne bude izgladnjeno.
6. Ne pazimo na veličinu namirnica
Vjerovali ili ne, veličina namirnice utiče i na količinu hrane koju unosimo u organizam. Studija sa univerziteta Pen Stejt je pokazala da osobe pojedu i do osamdeset kalorija više po obroku kada konzumiraju žitne pahuljice manjeg oblika. Glavni razlog za to je što mjere željenu količinu ‘odokativnom’ metodom. Umjesto toga, koristite se kuhinjskom vagom i pojedite upravo onoliko hrane koliko treba vašem organizmu.
7. Jedemo preobilne obroke
Preskakanje doručka nepovoljno utiče na organizam kao i preveliki obroci. Velike količine hrane opteretiće tijelo, usporiti metabolizam i uspavati vas. Umjesto toga treba birati obroke sastavljene od uravnoteženog odnosa proteina i ugljenihhidrata koji nam daju dovoljno energije za početak radnog dana.
