Psihologija

Kako pobijediti tremu

Trema je doživljaj koji ne možemo da izbjegnemo, jer je uobičajena reakcija na pritisak, stres i neizvjesne situacije kao što su završni i prijemni ispit. I dok neke od nas trema podstiče da budemo bolji, mnogima je problem, jer parališe ili ometa. Iako ne možemo da je izbjegnemo, možemo da naučimo kako da je prevaziđemo.

Da bismo prevazišli tremu bitno je da razumijemo dvije njene važne odlike: tjelesne reakcije i uznemiravajuće misli.

Tjelesne reakcije su ono što često prvo primijetimo: znojenje dlanova, uznemiren stomak, blago podrhtavanje ruku, sušenje usta, ubrzano kucanje srca… Na taj način nam tijelo saopštava da ima doživljaj da se nalazi u neposrednoj opasnosti, kao da nas neko juri. Iako znamo da nema fizičke opasnosti na prijemnom ispitu, imamo druge brige: da li ćemo imati dovoljan broj bodova, da li smo dovoljno učili, da li ćemo biti na budžetu… Sumnjamo u sebe i već vidimo katastrofalni kraj ispita poput: nikada neću upisati nijedan fakultet; neću moći da upišem srednju školu koju želim. Ove uznemirujuće misli i sumnje nas dodatno uznemire, čime se pojačavaju tjelesne reakcije, što ima negativan uticaj na pažnju i pokazivanje znanja na ispitu, npr. pogrešno prepišemo brojeve, zaokružimo pogrešan odgovor.

Osnovni cilj nije da tremu nemamo, već da sebe umirimo. Na tjelesnom planu, način da se smirimo je da dišemo stomakom, što znači da pri udisaju i izdisaju primijetimo kako nam se stomak podiže i spušta. U toku samog ispita, kada primijetimo da nas trema obuzima, preporučuje se disanje prema pravilu: udišemo brojeći do četiri, zadržimo dah četiri sekunde i izdišemo brojeći do četiri. Istraživanja koja se bave reakcijama na stres pokazuju da je ovakav način disanja efikasan jer na tjelesnom nivou govorimo da nismo u opasnosti.

Kada je u pitanju tok misli, važno je da prepoznamo koje misli nas uznemiravaju. Nekada sumnjamo u svoje znanje, sposobnosti, a nekada se uspaničimo kada čujemo priče o neuspjesima na ispitu ili starije studente koji objašnjavaju kako je prijemni težak, stresan… Čim primijetimo uznemiravajuće misli važno je da ih zaustavimo i usmjerimo se na misli koje će da nas smire. Možemo da se smirimo tako što ćemo da smislimo ohrabrujuće rečenice poput: kako god da uradim prijemni, naći ću način da se bavim onim što me zanima; uspjećeš da se sjetiš.

Važno je da smanjimo stres i oko tehničkih djelova ispita (poput toga gdje se održava prijemni, da li smo ponijeli sve što treba), i da za to potražimo pomoć roditelja ili prijatelja. Tokom samog ispita važno je da radimo svojom brzinom, sve dok smo završili na vrijeme, nije važno da li smo predali prvi ili posljednji, i da ne uznemiravamo sebe stalnim sabiranjem bodova.

Trema je očekivani pratilac ispita, i zato je važno da prije prijemnog izaberimo neke od pomenutih ili druge tehnike koje ćemo da upotrijebimo da bismo se smirili.

Tagovi

Send this to a friend