Joga je drevna metoda samorazvoja koja koristi nekoliko tehnika: fizički položaj, vježbe upravljanja energijom putem disanja, meditacija, koncentracija i samorealizacija. Kroz niz umjerenih fizičkih aktivnosti postiže se ravnoteža uma i tijela. Pomoću tehnika disanja moguće je opustiti mišićni tonus do te mjere da stres potpuno nestane. Takođe ima svoju primjenu u rehabilitacionoj medicini i u radu sa djecom ometenom u razvoju. Veoma pogodna za žensko tijelo, opet zbog posebne mišićne strukture.
O tome koje su sve prednosti i efekti joge CdM je razgovarao sa dugogodišnjim instruktorom joge Nikolom Ignjatovićem.
CdM: Da li mogu vježbati Jogu i ako nijesam baš fleksibilna?
Ignjatović: “Joga je disciplina koja ne zahtijeva, ona se prilagođava nama, bilo da se radi o fizičkom ili mentalnom stanju, dovoljno je da smo je prepoznali kao nešto što nam može pomoći i da sto posto vjerujemo u to što radimo, a prihvatanje je samo po sebi fleksibilnost”.
CdM: Da li će se uz pomoć joge na isti način zategnuti tijelo kao i prilikom ostalih vježbanja?
Ignjatović: “Tijelo je samo jedan dio nas (ono što vidimo) dah i um ne vidimo, a takođe je nešto bez čega ne bi smo postojali. Da bi tijelo dobilo pravilan oblik potrebno ga je uskladiti sa dahom i umom to je jedini način da dobijemo savršen oblik nas. Za to je potrebno redovno i pravilno praktikovanje sva tri aspekta joge: asane (fizičke vježbe), pranajame (vježbe disanja) i meditacija (vježbanje koncetracije usmjerene ka upoznavanju sebe). Sve sto trebamo za to je disciplina”.
CdM: Da li je joga statična?
Ignjatović: “Kada se u isto vrijeme bavite tijelom, pravilnim disanjem, a u isto vrijeme trebamo biti svjesni svega što se dešava u nama, vjerujte da dinamika nije ništa manja nego kod sprintera na 100 metara”.
CdM: Da li je joga samo za zdrave ili bolesne osobe?
Ignjatović: “Dah je prvi izvor energije, ako ćelija ne dobije dovoljnu količinu kiseonika vrlo brzo ćemo osjetiti pad imuniteta i prve znakove bolesti. Joga nas cijelo vrijeme uči kako pravilno disati za vrijeme časa i što je najvažnije kako održati pravilno disanje nakon završetka časa joge. Što znači da je joga namijenjena onima koji preventivno djeluju na bolest i onima kome je zdravlje već narušeno, a žele sebi pomoći na pravi način.
Dakle joga je za zdrave ljude, može se koristiti kao prevencija i terapija u konsultovanju sa ljekarom u slučaju da imamo problem sa zdravljem”.
CdM: Da li je joga za starije i punačke osobe?
Ignjatović: “Joga je namijenjena svakom čovjeku koji želi da održi mentalnu i fizičku higijenu. Jogu treba shvatiti kao jutarnje i večernje pranje zuba”.
CdM: Šta znaci hata,om?
Ignjatović: “O Hata jogi su napisane brojne knjige kao i o tradicionalno najpoznatijoj mantri om. Najkraće o hata jogi možemo reći da i ona kao i druge grane joge teži prosvijetljenosti, ali hata joga pristupa tom zadatku preko tijela, umjesto preko uma i osjećanja. Sledbenici hata joge vjeruju da ako tijelo nije pročišćeno i pripremljeno na odgovarajući način, nemoguće je dostići viši nivo koncetracije, meditacije i ekstaze. Takav pokušaj bi bio ravan penjanju na Mont Everest bez adekvatne opreme.
Što se tiče simbola Om u najkraćem kaže se da je simbol apsolutne stvarnosti višeg bića ili duha. Sastoji se od slova a,u,m i nazalnog pjevušenja slova m, a odgovara stanju budnosti, u stanju snivanja i m predstavlja dubok san, dok nazalno pjevušenje označava apsolutnu stvarnost”.
CdM: Šta je hata joga, vinjasa joga, solarna joga, svjetlosna joga?
Ignjatović: “Osnovna podjela joge je na hata i rađa jogu. Hata je fizički pokret ili meditacija u pokretu, a Rađa joga je pasivna joga ili meditacija. Vinjasa joga je savremeni stil hata joge i ona je prilagođena učenicima sa zapada što znaci kraće zadržavanje u položaju sa dinamičnim pokretima. Solarnu jogu lično nijesam nikada praktikovao, a ono što znam o njoj je samo iz pojedinih knjiga ili Internet članaka. Pošto solarnu jogu nijesam lično iskusio i ne posjedujem znanje vezano za tu praksu, logično je da je ne prenosim na učenike ili ih savjetujem bilo šta o tome”.
CdM: Kako se joga razlikuje od istezanja i drugih oblika vježbanja?
Ignjatović: “Kroz dugogodišnje bavljenje sportom, prošao sam puno različitih treninga od početnog do vrhunskog nivoa vježbanja, iskreno uvijek mi je falilo to nešto. Učeći jogu shvatio sam pravilan način pristupa čovjeku, jer smo svi individue za sebe. Da bi vježbač postigao najbolji rezultat neophodno je da prvo upozna sebe, od načina disanja pa do toga kako razmišlja. Dah je direktno povezan sa umom i tijelom, a od toga zavisi da li uzaludno rasipamo energiju ili je pravilno akumuliramo i raspolažemo sa njom. Razlika je u dubljem pristupu sebi”.
CdM: Da li joga uravnotežuje nervni sistem?
Ignjatović: “Joga je nauka koja se bavi čovjekom na materijalnom i na suptilnom nivou. Joga djeluje na sedam nivoa postojanja čovjeka i to: Tijelo, Dah, Intelekt, Memorija, Osjećanja, Ego i Sopstvo.
Nervni sistem spada u prvi nivo postojanja i kroz redovnu praksu se uspješno balansira”.
CdM: Da li postoji neki opšti savjet za praktikovanje joge?
Ignjatović: “Obucite se udobno i pojavite se na času joge”.
CdM: Joga za djecu, da li je ona generalno dobra za njih?
Ignjatović: “Djeca koja vježbaju jogu mogu ne samo da bolje regulišu svoje emocije, upravljaju stresom i da se smire, nego studije sada pokazuju da mogu takođe da biraju kvalitetniju hranu i da se uključuju u više fizičke aktivnosti od djece koja ne vježbaju. Pokazalo se da joga u školi smanjuje probleme povezane sa ponašanjem, zabrinutost pred i na ispitima i ljutnju. Pokazalo se i da povećava samokontrolu i fokus. Na svim školskim godinama, od predškolske do srednje škole, učenici su pokazali poboljšanje i u učenju i u ponašanju kada je joga uvedena u njihovu školu. I istraživanja među djecom navode da joga podrazumijeva neuro-mišićno, kardiorespiratorno i mišićno skeletno angažovanje. Zabilježeno je da podspješuje pažnju, raspoloženje, pamćenje, postignute rezultate i umnu i socijalnu inteligenciju”.
CdM: Kako se osloboditi stresa uz pomoć joge?
Ignjatović: “Kada se ne bavimo sobom, odnosno jogom, onda smo manje svjesni onog što se događa oko nas, tada se naša energija nekontrolisano troši na ono što nijesmo mi, a to je osnova neznanja. Smanjena svjesnost nas dovodi do nekontrolisanja emocija bilo da su uslijedile nekim lošim ili dobrim događajem. Takve emocije u našem organizmu prave hemijsku reakciju koje naše ćelije prihvataju i na neodređeno vrijeme ostaju u nama, drugim riječima emotivni otpad ili smeće ostaje u organizmu i ne otpušta se ka vani, to je ustvari stres koji nam pravi probleme, a da praktično nijesmo ni svjesni odakle je došao. Uz pomoć asana vježbi disanja i meditacije možemo se osloboditi od emotivne prljavštine ili ti stresa”.
CdM: Da li joga može da utiče na duži život?
Ignjatović: “Teško da dužinu života iko od nas može da odredi ili natempira na određeni broj godina, na kraju krajeva može se desiti saobraćajna ili neka druga nesreća i život se ugasi. Ali na kvalitet života sigurno da utiče. Praktikovanjem joge, naš organizam postaje gibak i fleksibilan sa dobrim imunitetom, oslobođeni od stresa, mi smo raspoloženi i nemamo strah od života niti od smrti. To je za mene i više nego što sam očekivao, pa sam jogi zahvalan na tim darovima”.
CdM: Koji stilovi joge se najčešće praktikuju?
Ignjatović: “Danas imamo na desetine i stotine stilova joge. Mene lično najviše privlači Krija joga, Hata joga, Power joga”.
