Nakon minimalne vremenske distance, Preokret predlaže mjere koje bi nužno bilo realizovati kako bi se kolektivna trauma uzrokovana tragičnim dešavanjima na Cetinju prevazišla i kako bi se stvarao ambijent u kojem će ponavljanje masovnih ubistava biti zaustavljeno, poručila je Snežana Babović članica Preokreta.
“Prije svega političari treba da učine sve da se stvari počnu racionalno sagledavati, a ne da budu upotrebljavani za dnevno-političku korist. Ujedno ljudi koji su politički delegirani na krovnim funkcijama u bezbjednosnom sektoru moraju pokazati spremnost da podnesu odgovornost i time pokažu da tim činom počinju sa vraćanjem, sada već sasvim poljuljanog povjerenja u bezbjednosni sistem. Ujedno, nužno je organizovati obuku za predstavnike vlasti kako bi na adekvatan način komunicirali sa javnošću, bilo na press konferencijama, bilo u obraćanju građanima koji protestuju. Vlast mora shvatiti da je ona odgovorna pred građanima i da njima treba da polaže račune, a ne da ih tretira i targetira kao „političko meso“, navela je Babović u saopštenju za medije.
Vlada, samtra ona, mora formirati nezavisnu multisektorsku komisiju koja bi javnosti predločila sve podatke relevantne za događaje na Cetinju, sa posebnim osvrtom na činjenicu da su se u manje od dvije ipo godine desila dva teška masakra u Crnoj Gori.
“Ta komisija mora pružiti jasan odgovor na zbunuće i kontradiktorne informacije koje su doprle u javnost. Jednako tako moraju se dati obavezujuće i provjerljive garancije da se prilikom zapošljavanja novih policajaca neće voditi partijskom preferencijom, već isključivo spremnošću i sposobnošću kandidata da štite ustavni poredak i doprinesu uspostavljanju pune bezbjednosne sigurnosti kod građana. Hitno treba formirati međuresorsno Vladino tijelo u koje bi bili uključeni i predstavnici relevantnih NVO organizacija koje se bave prevencijom nasilja kako bi se krenulo sa izradom startegije prevencije teških, ali i svih drugih oblika nasilja. Nužno je ažurirati, povezati, organizovati ili formirati registre koji se odnose na posjedovanje oružja, ali i sve druge relevatne podatake koje država ima u podsjedu, kako bi ovo tijelo na osnovu tačnih podataka moglo donosi realne i ostvarive mjere”, ukazala je Babović.
Ujedno, prema njenim riječima, mora se u najkraćem mogućem roku donijeti Strategija razvoja policijske službe koja mora biti u funkciji ostvarivanja bezbjednosti građana/ki i sprovođenja nacionalne bezbjednosne politike, polazeći od opšteusvojenih međunarodnih i evropskih standarda i vrijednosti.
“Takođe, moraju se preduzeti sve radnje kako bi policija imala potrebni materijalno-tehničku opremljenost. Uprava policije treba da podnese javnosti i ovom Vladinom tijelu izvještaj o tome ko se i kako bavi psiho-fizičkim provjerama svih policijskih službenika, koliko je policajaca angažovano u obezbjeđenju državnih funkcionera i ostalih (štićena lica i objekti). Takođe, treba dati informaciju kada su posljednji put policijski službenici bili na ljekarskom pregledu gdje bi se utvrdilo njihovo mentalno zdravlje i psiho-fizičko stanje, kao i odgovor na pitanje kada i koje organizacione jedinice policije su zadnji put bili na gađanje iz vatrenog oružja, da li se obuka realizuje u kontinuitetu? Koliko službenika sa policijskim zvanjem radi u administraciji tj. nisu na terenu gdje im je i mjesto i koliko je službenika zaposlenih u MUP, a koliko u UP? Rješavanjem ovih pitanja dobiće se odgovor i na pitanje zašto imamo manjak policije na ulicama i zašto nam policijske patrole za vrijeme smjene nisu motivisane da budu na javnim mjestima u gradu već sjede u kancelarijama ili kafanama ili autima i „čekaju da im smjena prođe“”, dodala je ona.
Nužno je, kako je istakla, pristupiti inovacionim mjerama kao što je npr. kreirenje sistema javljanja dronovima u hitnim situacijama, posebno onamo gdje postoji manjak policajaca.
“Nužno je vratiti pozornike u školama i u kvartovima, odnosno policajce u zajednici. Zbog loše i neadekvatne saradnje lokalnog stanovništva sa lokalnim odjeljenjima bezbjednosti a što je posljedica manjka povjerenja u bezbjednosne službe, nužno je uvesti zakonska rješenja kojima će se tražiti saglasnost lokalne samopurave na određeno kadrovsko rješenje, a kako bi se snažila veza povjerenja građana i predstavnika ministartsva unutrašnjih poslova. Na primjer, kada se bira bilo koji rukovodilaca u nekom gradu, lokalna samouprava mora dati mišljenje o tome predlogu”, navela je Babović.
Kao kruna svega, prema njenim riječima, mora se pokrenuti opštedruštveni dijalog i javna debata na kojima bi se locirale teme koje traumatizuju društvo i kojima bi se, kaže, pristupilo na racionalan način uz punu podršku javnog državnog i lokalnih servisa, odnosno emitera.
“Pobrojane aktivnosti su početak stvaranja funkcionlanog sistema bezbjednosti u koji bi građani imali puno povjerenje, bez kojeg nije moguće imati pouzdanost u pravni poredak Crne Gore koji u konačnom treba da pruža punu sigurnost građanima”, zaključila je Babović.
