On smatra da je više nego jasno od ranije da je SDP bio podijeljen što je, kako je dodao, bilo više nego očigledno i na lokalnim izborima u Podgorici, kada su izigrali povjerenje birača tadašnje koalicije Evropsko lice Podgorice.
“Isuviše je bila providna tendencija frakcije DPS-a u SDP-u koja je u dobroj mjeri kočila neke progresivne ideje predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića u sređivanju prilično zabrinjavajućeg stanja u ekonomiji, pravosuđu, oblastima organizovanog kriminala i korupcije i drugim društvenim oblastima”, kazao je Blažić.
On smatra da je Kongres SDP-a definitivno razobličio “insajdere DPS-a u SDP-u i omogućio da SDP makar na papiru ideološkog opredjeljenja ostane vjeran svojim izvornim suverenističim idejama i neostvarenim željama promjena učaurenog društvenog maglovanja Crne Gore, ali ne dovoljno”.
U tom smislu, dodao je, SDP je sačuvao svoj politički i ideološki dignitet.
Blažić je kazao da je teško vjerovati, ako ima političke odgovornosti, da će SDP nastaviti da funkcioniše kao jedna partija.
“Politička odgovornost frakcije u demokratskim sistemima podrazumijeva povlačenje ‘gubitnika’ sa svih političkih funkcija u partiji i formiranje nove strukture organa partije na savim jasnim ideološko–političkim osnovama koje je Kongres SDP-a zauzeo”, rekao je Blažić.
Prema njegovim riječima, to će biti veliki ispit SDP-a na predstojećim parlamentarnim izborima.
“Na predstojećim parlamentarnim izborima će jasno morati da se legitimiše kao ‘opoziciona’ partija, što je jasan zaključak Kongresa, i da pokuša da amortizuje svoju ne malu političku odgovornost za višegodišnje učešće u vlasti, kao i odgovornost za veoma loše stanje u gotovo svim sferama društvenog razvoja Crne Gore”, poručio je Blažić.
On vjeruje da se politička scena nakon velikih turbulencija u opozicionim partijama najzad stabilizovala i ne očekuje više podjela jer ih je, kako je kazao, previše bilo za malu Crnu Goru i njen politički sistem.
“Ono što je realno očekivati u većem dijelu opozicije je njeno objedinjavanje i tijesna saradnja, naročito novoformiranih političkih partija i saveza”, ocijenio je Blažić.
Prema njegovom mišljenju, većina partija koje su doživjele unutrašnje političke turbulencije neće imati neku značajniju političku ulogu u formiranju nove vlasti.
“Za očekivati je da će, nakon raščišćavanja unutarpartijskih sukoba koji nijesu ideološke, već dominantno lično i grupno interesne prirode rukovodstava tih partija i startegija vladajućih partija, vjerovatno biti usmjerena na takozvano rasipanje glasova ovih partija i pripadnost tih glasova partijama koje su osvojile cenzuse za ulazak u predstavničko tijelo”, smatra Blažić.
Pri tom će, dodao je, najviše profitirati jake partije.
“Parlamentarni izbori iduće godine će definitivno iskristalizovati relevantnu političku scenu, a i sami birači već polako shvataju kakva i koja je stvarna uloga političkih partija svedena na lične i grupne interese pojedinaca u vrhovima većine, naročito tradicionalnih, osim nacionalnih partija”, zaključio je Blažić.
