“Ja tamo idem iz potpuno drugih razloga: 26. augusta ćemo u Beču potpisati sporazum o granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pa smo na poziv predsjednika Austrije Hajnca Fišera prihvatili da to bude baš u Beču, uoči po meni značajnog događaja – Konferencije o Zapadnom Balkanu. Osim zvaničnih razgovora koje ćemo imati sa predstavnicima Austrije, naša je želja da to bude kontinuitet razgovora koji sam imao u Briselu prije nekih mjesec dana sa Federikom Mogherini, visokom predstavnicom EU za vanjsku i sigurnosnu politiku i evropskim komesarom za susjedsku politiku i proširenje Johanesom Hanom. Tako da ćemo ta dva dana iskoristiti i za te susrete”, naglasio je Čović u intervjuu za Anadoliju.
Odgovarajući na pitanje da li je BiH pristankom na potpis ugovora o granicama sa Crnom Gorom predala dio teritorije na koju je imala pravo – Sutorinu, odnosno da li stoje takve kvalifikacije Čović je naglasio da takve tvrdnje apsolutno ne stoje.
“Mi moramo biti dovoljno mudri: to što volimo svoje, što želimo štititi svoje, treba da znamo da se ono štiti na različite načine. Jedno je završavati sporazume kao što smo ovaj zaključili. Siguran sam da do ovog sporazuma ne bi došlo da mi nismo dobili dovoljno argumentacije, bez obzira na to što će biti i onih koji misle drugačije. Dovoljno argumentacije je da na jednom pravnom, međunarodnom planu ne bi dobro prošli da smo nastavili sa tezama koje smo iznosili, i s te strane pokazali smo jednu političku mudrost”, naveo je Čović
On je naglasio i da je ulazak Crne Gore u NATO poticaj za BiH.
“Puno stvari je ispred nas. Bitna je filozofija. A, ključ svega je da smo mi u sedmom mjesecu informirali Bruxelles da mi mijenjamo praksu: i evo, prvi mjesec smo položili to, test je u Beču, naredni test će vjerojatno biti u devetom mjesecu u BiH, i ako bude to u duhu ovoga, ja sam iskreno vrlo optimističan. U prvom kvartalu iduće godine mi možemo aplicirati za naš status u EU”, navodi Čović.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH naveo je da je bitno da BiH sebe naglasi kao središte Balkana ili ono što je ostalo istočno od Evropske unije.
“Zbog toga nam je preznačajno da naši prvi susjedi kao što je Crna Gora budu članica, dio NATO saveza već na jesen ove godine. Da li će oni to uspjeti prvenstveno ovisi od njih i od NATO saveza. Ali bi nama bila velika pomoć.. Automatizmom bi mi napravili iskorak kada je u pitanju MAP, kada je u pitanju Partnesrtvo za mir, jer nama je ostalo uz naša opredjeljenja načelna riješiti pitanje vojne i državne imovine. Ne vidim niti jednoga razloga da to ne možemo, jer sada na kompletnoj političkoj sceni i pozicija i opozicija u BiH slično razmišljaju i kad govorimo o NATO-u”, navodi Čović.
Zbog toga bi, kaže, “želio da na jesen Crna Gora postane punopravna članica NATO-a”.
Time bi, cijeni, BiH imala faktički jedan vrlo jasan okvir da bi glavnina njene granice bila naslonjena na NATO savez, a to nam nudi, smatra Čović, ogroman ekonomski iskorak, a s druge strane, političku i stvarnu sigurnost. Naime, Čović cijeni da bi čitavo područje postalo mnogo stabilnije.
“Ovako otvoreno sa otvorenim granicama, pa bez obzira kako neko gledao na njih, mi smo jako jako izloženi: bez obzira jesu li to prijetnje ISIS-a ili neki drugi projekat terorizma u svijetu ili nekih novih iskušenja koja mogu doći. Da bismo se zaštitili od tih udara izvana, da bi sami mogli upravljati ovim procesom, dobro je da i naši susjedi jesu dio EU i NATO saveza. Zbog toga želimo sustići Srbiju kada je u pitanju EU i kandidatski status, a bio bih presretan da možemo sustići Crnu Goru kada je u pitanju NATO. Time bi mi bili jako relaksirani da možemo, prije svega, neke stvari brže i kvalitetnije raditi unutar BiH”, cijeni Čović.
