Međunarodni je dan demokratije, a sa više adresa stižu čestitke.
Čestitka Dragoslava Šćekića, ministra sporta i mladih
Na današnji dan, kada cijeli svijet obilježava Međunarodni dan demokratije, podsjećamo se na temeljne vrijednosti slobode, jednakosti, pravde i vladavine prava. Demokratija nije samo oblik vlasti, već i kultura dijaloga, uvažavanja različitosti i zajedničkog rada na dobrobiti svih.
Crna Gora je svoj put izgradila na ideji slobode i multietničkog sklada. Iako se 30. avgust pokazao kao značajan korak naprijed, još uvijek nismo dostigli pun nivo demokratije. Naš zadatak danas jeste da te vrijednosti ojačamo i pretvorimo u stvarnost koja se osjeća u svakodnevnom životu svakog građanina. Pokret narodnog povjerenja nastaje upravo iz potrebe da se povrati vjera u politiku, u institucije i u mogućnost da zajedničkim snagama gradimo pravednije društvo.
Ovaj dan nas podsjeća da je demokratija mnogo više od političkog sistema – ona je način života zasnovan na povjerenju, solidarnosti i odgovornosti za budućnost. Samo kroz istinski dijalog, međusobno poštovanje i aktivno učešće građana možemo zaustaviti podjele i usmjeriti se ka prosperitetnoj i evropskoj Crnoj Gori.
Naš pokret vjeruje da se politika mora vratiti narodu, da glas građana mora biti odlučujući, a institucije slobodne i snažne. To je temelj demokratije i jedini put ka društvu u kojem se živi dostojanstveno.
Srećan Međunarodni dan demokratije!
Borovinić Bojovi: Pozivam sve Podgoričane i Podgoričanke da aktivno učestvuju u oblikovanju naše zajedničke budućnosti
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, Jelena Borovinić Bojović, čestitala je svim građanima i građankama Međunarodni dan demokratije, ističući da ovaj datum podsjeća na vrijednosti koje čine temelj slobodnog i pravednog društva.
“Demokratija nije samo politički sistem – ona je zajednički prostor odgovornosti, poštovanja i međusobnog povjerenja. Ona zahtijeva otvorenost, dijalog i spremnost da čujemo i drugačije mišljenje, jer samo tako možemo graditi društvo u kojem se svaki glas uvažava. Demokratija živi onoliko koliko smo spremni da je svakodnevno njegujemo i branimo“, poručila je predsjednica.
Naglasila je da je Skupština Glavnog grada mjesto gdje se različitosti srijeću i pretvaraju u odluke od značaja za sve građane.
“Naša obaveza je da pokažemo da su tolerancija, transparentnost i dijalog snaga, a ne slabost. Samo takav pristup može voditi ka stabilnom i naprednom društvu“, dodala je Borovinić Bojović.
Zaključila je da je demokratija trajni proces u kojem svi učestvujemo, navodeći da je Skupština Glavnog grada dom svih građana i građanki.
“Pozivam sve Podgoričane i Podgoričanke da aktivno učestvuju u oblikovanju naše zajedničke budućnosti, jer demokratija pripada svima nama i mjeri se upravo našim angažmanom”
Građanska alijansa: Demokratija u Crnoj Gori pod ključem partijskih interesa
Iako je od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori prošlo više od tri decenije, osjećaj da socijalna pravda, jednakost i sigurnost i dalje nijesu postali dio svakodnevice ostaje duboko prisutan među građanima. Međunarodni dan demokratije tako postaje povod da se napravi presjek stvarnog stanja demokratije u zemlji, ocijenili su iz Građanske alijanse GA.
“U javnom diskursu, demokratija se prečesto svodi na izlazak na izbore, iako njen puni smisao podrazumijeva poštovanje prava, transparentnost, odgovornost i inkluzivnost. Međutim, i sam izborni proces u Crnoj Gori često odstupa od demokratskih standarda, dok se odluke vlasti donose iza zatvorenih vrata, ostavljajući građane bez stvarnog učešća i osjećaja da institucije rade u njihovom interesu”, navodi se u saopštenju GA.
Politički život u zemlji obilježava praksa da se, nakon izbora, najviše pažnje posvećuje raspodjeli moći i resursa, koje partije tretiraju kao plijen. Posljedice takvog pristupa najviše pogađaju ključne društvene oblasti – zdravstvo, obrazovanje i bezbjednosni aparat – koje ostaju zarobljene u partijskim kalkulacijama, dok građani snose teret ovakvih odluka.
“Primjeri netransparentnog djelovanja vlasti su brojni. Civilni sektor godinama upozorava na izmjene zakona bez javne rasprave, na slučaj „Alabar“ i izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, što su pokazatelji odlučivanja bez uvažavanja javnog interesa. Paralelno, sloboda medija u zemlji ostaje pod stalnim pritiscima – novinari su izloženi prijetnjama i napadima, a javni prostor sve češće obilježavaju mizogini ispadi i napadi na žene. Nedavni prekid projekcije filma na albanskom jeziku u Podgorici dodatno je ukazao na manjak tolerancije i poštovanja različitosti”, ističu.
Umjesto jasne vizije razvoja, dodaju, društvo se sve češće gura u naručje nacionalnog populizma, što dodatno produbljuje podjele i polarizaciju.
“Ipak, Crna Gora nije usamljen slučaj. Kriza demokratije postaje globalni fenomen – od pada povjerenja u institucije u Sjedinjenim Američkim Državama, preko rata u Ukrajini koji potresa međunarodni poredak, do rastućeg populizma i sve dubljih ekonomskih nejednakosti širom Evrope. Sve to podsjeća da demokratija nije osvojeno pravo koje se podrazumijeva, već stalni proces koji traži odgovornost i njegovanje”, napominju u GA.
Međunarodni dan demokratije zato je prilika da se kritički sagleda trenutno stanje u Crnoj Gori i da se kroz dosljednu primjenu demokratskih principa gradi društvo zasnovano na pravdi, jednakosti, slobodi i sigurnosti za sve građane.
