Politika

Kako do boljeg mjerenja reformi?

Foto: Institut alternativa

Određena mjerila u okviru pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom nijesu dovoljno jasno definisana, što ostavlja širok prostor za njihovo tumačenje i praćenje napretka, ocijenjeno je na panel diskusiji u Podgorici.

Panel diskusija “Ka boljem mjerenju reformi: Strategija proširenja EU i Crna Gora” održana je u organizaciji Instituta alternativa.

Primjena mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom ne potvrđuje lidersku poziciju Crne Gore u apsolutnom smislu, ukoliko se oslobodimo poređenja sa drugim zemljama regiona koje se suočavaju sa drugom vrstom problema, poručila je Milena Milošević.

Ona je ukazala da nova Strategija proširenja EU praktično potvrđuje da dosadašnji mehanizmi i mjerila nijesu dali očekivane rezultate. Dosadašnje greške bi trebalo prevazići u razradi budućih ekspertskih misija, detaljnih akcionih planova i mjerenja koja su najavljena u sklopu priloga, koji prate ovu Strategiju.

Milošević je naglasila da mjerila, koja bi trebalo da doprinesu suštinskoj transformaciji i demokratizaciji, nailaze na najviše problema.

“Određena mjerila nijesu u potpunosti razvijena”, naglasila je ona i dodala da je primjer toga jezahtjev za usvajanjem zajedničkog plana mjera za sprečavanje i suzbijanje korupcije na graničnim prelazima.

“Ciljevi i aktivnosti ovog plana nijesu jasno definisani. Ovaj pristup dovodi do niza dokumenata – planova koji predviđaju nove planove i strategije. Kao rezultat toga, monitoring je sve zahtjevniji jer je teško pratiti detalje kroz lavirint dokumenata”, istakla je Milošević.

Slabo upravljanje podacima od strane organa uprave je dodatno ograničenje za adekvatno praćenje mjerila, koja predstavljaju konkretne zahtjeve koje ključni dokumenti EU formulišu za Crnu Goru i čiji uslovi za sprovođenje znače dalji napredak na putu pristupanja.

“Ovo se najbolje vidi na primjeru neuspjeha institucija da se pridržavaju zakonskih obaveza kada je u pitanju prikupljanje podataka i sistematizacija slučajeva diskriminacije, koji bi trebalo da budu ključni izvor o napretku u ispunjavanju mjerila o zabrani diskriminacije”, kazala je Milošević.

Iz Instituta alternativa je ukazano i da proliferacija različitih izvora podataka može dovesti do velikog prostora za manevrisanje kako za Evropsku komisiju tako i za vladu, u pogledu tumačenja i predstavljanja napretka u ispunjavanju mjerila.

Jelena Burzan, generalna direktorica u Direktoratu za pristupanje EU u Ministarstvu evropskih poslova, rekla je da je ključna poruka Strategije proširenja EU potvrda perspektive članstva.

Dodala je da je pristupanje, kako politički, tako i tehnički proces i ukazala da, i pored ostvarenih značajnih rezultata tokom pet godina pristupnih pregovora, preostaje još posla i potrebe za angažovanjem i posvećenošću cijelog društva.

Burzan je podsjetila da u okviru poglavlja 23 i 24 postoji ukupno 83 privremena mjerila.

“Cijenimo da su jednim dijelom ova mjerila ispunjena. Ostvareni su dobri rezultati u zakonodavnom i institucionalnom okviru i sada smo posvećeni daljem bilansu rezultata. Imajući u vidu da je riječ o oblastima u kojima je rezultate potrebno pokazati u periodu do članstva, ali i nakon njega, vjerujem da će neka od privremenih mjerila prerasti u završna”, objasnila je ona.

Burzan je podsjetila da je Crna Gora, nedavnim donošenjem zakona koji se odnose na državnu pomoć i konkurenciju, ispunila i posljednje, od ukupno 22 početna mjerila koje je EK postavila u 13 poglavlja.

Dodala je da Crna Gora kontinuirano i odgovorno radi na ispunjenju 73 završna mjerila u poglavljima u kojima su zadata, podsjetivši da je nakon ispunjenja završnog mjerila prošle godine zatvoreno poglavlje 30 – vanjski odnosi. Prenijela je da svi resori posvećeno rade na ispunjavanju preuzetih obaveza i, u tom kontekstu, iznijela je očekivanje da će rezultati reformi biti verifikovani kroz privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.

Tokom diskusije predstavnici civilnog sektora su ukazali na nezadovoljavajući status u radnim grupama za pregovore u okviru konkretnih poglavlja, kao i na činjenicu da je teško pratiti ispunjavanje mjerila i indikatora, koji su često svedeni na numerički izraz primjene određenih aktivnosti.

Panel diksusija okupila je preko trideset predstavnika državnih institucija, nevladinog sektora, stranih ambasada i međunarodnih organizacija.

Održana je u okviru projekta “Efekti mehanizama EU za mjerenje napretka zemalja Zapadnog Balkana – BENCHER“, uz podršku Evropskog fonda za Balkan (Think and Link Regional Program) i Inicijative za otvoreno društvo.

Projekat je realizovan u saradnji sa Centrom za evropske politike – CEP u Srbiji, Institutom za evropske politike – EPI u Makedoniji, Inicijativom za spoljnu politiku u Bosni i Hercegovini, Grupom za pravne i političke studije na Kosovu i Institutom za demokratiju i medijaciju u Albaniji, koji zajedno sa Institutom alternativa čine TEN mrežu (Think for Europe). Cilj projekta bila je analiza efikasnosti EU mehanizama za praćenje napretka zemalja Zapadnog Balkana.

Send this to a friend