Skupština sa 74 glasa usvojila predlog za promjenu Ustava

Poslanici Skupštine Crne Gore su danas usvojili predlog za promjenu Ustava kojima se uređuje sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta. Glasalo je 77 poslanika od kojih je 74 bilo za, a tri protiv predloga. Da bi bio pokrenut postupak za promjene Ustava potrebna su najmanje 54 glasa.

Foto: Printscreen<<<Potpisan sporazum vlasti i dijela opozicije<<<

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić pozvao je Ustavni odbor da u što kraćem roku održi sjednicu da kojoj će utvrditi tekst amandmana na Ustav kako bi se Skupština o njima izjasnila u četvrtak, 9. jula u 17 časova.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur kazala je da je važno da su svi pokazali da su na istom zadatku evropskih integracija.

“Nadam se da ćemo pokazari da smo na istom zadatku i izglasavanjem sudija Ustavnog suda, da ćemo istom većinom izglasati članove Fiskalnog savjeta i da ćemo shvatiti koliko su važniji svi ovi procesi od naših razlika”, kazala je Ćinćur.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević kazao je da se nisu svi dogovorili.

“Da ja, gospodin Bojović i gospođa Kljajević nijesmo glasali što znači da smo jedina opozicija u ovom parlamentu i nemam nikakav problem da se nosim sa tom činjenocom. Ali samo da se napravi razlika da nijesmo svi glasali i da nećemo svi glasati jer bi to bilo jednoumlje. Nismo u Sjevernoj Koreji. Ja čestitam na svemu što se desilo u ova dva-tri dana, nadam se da će noćas biti neka večera kod Satlera i Feltena. Pošaljite im naše pozdrave”, kazao je Knežević.

Mandić je rekao da je želio da se poslanici danas izjasne o sudijama Ustavnog suda, ali da nisu imali dogovor.

“Vjerujem da ćemo već u petak moći da izaberemo sve nedostajuće sudije Ustavnog suda, članove Fiskalnog savjeta. Ide sve u dobrom pravcu. Crna Gora pokazuje snagu, složnost, dinamiku. Idemo naprijed”, rekao je Mandić.

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je da će sjutra zakazati sjednicu tog skupštinskog tijela.

Na početku sjednice konstatovana je ostavka poslanika GP URA Miloša Konatara i započinjanje mandata poslanika Milete Radovanića.

Predstavnici vlasti i dijela parlamentarne opozicije potpisali su ranije danas Sporazum koji se zasniva na dogovoru postignutom uz posredovanje Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici, a kojim se, kako je saopšteno, definišu izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i postizanje širokog dogovora oko imenovanja u Skupštini.

Potpisivanjem sporazuma su, kako je saopšteno na konferenciji za novinare predstavnika opozicije, stvoreni uslovi za pokretanje procedure za izmjene Ustava Crne Gore.

Lider Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da se već danas može glasati za otvaranje razgovora o izmjenama Ustava, a u narednih dva mjeseca ispuniti sve što je definisano sporazumom, dominantno do 31. jula, kada se završava redovno zasjedanje Skupštine.

“Dobro je da smo došli na drugačije pozicije od onih kada je vlast odbacila platformu”, rekao je Živković.

Prema njegovim riječima, Sporazum definiše izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i anb-u, postizanje širokog dogovora oko imenovanja u Skupštini, a prije svega u Fiskalnom i sudskom savjetu, Ustavnom sudu i Savjetu RTCG-a.

<<<Vlast i opozicija postigle dogovor: Formira se radna grupa za bezbjednost, intenzivira izbor sudija Ustavnog suda<<<

Sporazum predstavlja nastavak dogovora postignutog na sastanku vlasti i opozicije, a cilj je obezbjeđivanje potrebne dvotrećinske većine za početak postupka izmjene Ustava.

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka ocijenjeno je da dogovor predstavlja važan iskorak u obnovi političkog dijaloga.

“Razgovori predstavljaju korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno u kontekstu postizanja saglasnosti o ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore”, navodi se u zajedničkoj izjavi.

Dogovor je postignut na osnovu Platforme za prevazilaženje parlamentarne krize koju je opozicija predstavila početkom juna, a osim ustavnih izmjena obuhvata i reformske korake u oblasti bezbjednosti, pravosuđa i izbornog zakonodavstva.

Predviđeno je pokretanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, pri čemu će, kako je saopšteno, biti unaprijeđene procedure rada Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i ojačani mehanizmi sudske kontrole nad radom ANB-a.

“Izmjene će, između ostalog, obuhvatiti procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kao i jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, navodi se u saopštenju.

Skupština bi trebalo da formira i posebnu radnu grupu sastavljenu od predstavnika vlasti i opozicije koja će pratiti primjenu zakona iz oblasti unutrašnjih poslova i bezbjednosti i o tome izvještavati Odbor za bezbjednost i odbranu.

Učesnici sastanka saglasili su se i da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da sva buduća imenovanja u parlamentu budu rezultat najšire moguće saglasnosti vlasti i opozicije.

Dogovor obuhvata i nastavak izborne reforme, uz opredjeljenje da se odluke uoči parlamentarnih izbora 2027. godine donose konsenzusom.

Premijer Milojko Spajić ocijenio je da postignuti politički dogovor predstavlja snažnu poruku Briselu i potvrdu da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji zajednički državni cilj.

Kako izgleda procedura izmjene Ustava

Prema Ustavu Crne Gore, prijedlog za promjenu Ustava mogu podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Skupština najprije odlučuje da li će otvoriti postupak za izmjene, a za tu odluku potrebna je dvotrećinska većina svih poslanika, odnosno najmanje 54 glasa.

<<<Pred Skupštinom prvi test za ustavne promjene: Kako se mijenja Ustav Crne Gore<<<

Ukoliko parlament podrži otvaranje postupka, Ustavni odbor priprema nacrt amandmana koji potom ide na javnu raspravu u trajanju od najmanje mjesec dana. Nakon toga Odbor utvrđuje konačni prijedlog ustavnih amandmana, o kojem se Skupština ponovo izjašnjava, takođe dvotrećinskom većinom.

Ako bi izmjene obuhvatile odredbe koje se odnose na državni karakter, suverenost, službeni jezik, državne simbole ili druga ustavom posebno zaštićena pitanja, nakon usvajanja u parlamentu morale bi biti potvrđene i na referendumu, za koji je potrebna podrška najmanje tri petine ukupnog broja upisanih birača.

Aleksandra Obradović