Vlada Crne Gore za prvih 200 dana svog mandata nije unaprijedila otvorenost i transparentnost. Podaci koje smo obradili u sklopu pripreme ovogodišnjeg Indeksa otvorenosti vlasti govore da ključni parametri još uvijek nijesu popravljeni u odnosu na prethodni period, a da je u nekim oblastima ostvareno i nazadovanje, saopštila je zamjenica programskog direktora CDT-a, Milena Gvozdenović.
Prema njenim riječima ukupno gledano Vlada ispunjava 59.46 odsto kriterijuma otvorenosti, te zauzima treće mjesto po otvorenosti vlada u regionu Zapadnog Balkana.
“To pokazuju podaci istraživanja o otvorenosti izvršne vlasti koje je sproveo Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Najotvorenija je bila Vlada Sjeverne Makedonije koja ispunjava 83.43 odsto zadatih kriterijuma otvorenosti, potom Vijeće ministara BiH sa 74.9 odsto. Na trećem mjestu je Vlada Crne Gore, a slijedi Vijeće FBiH sa 58.42 odsto. Vlada Republike Srbije ispunjava 47.67 odsto kriterijuma, a Vlada Autonomne pokrajine Vojvodina 50.18 odsto. Na posljednjem mjestu je Vlada Republike Srpske sa 38.53 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti”, navodi Gvozdenović.
Kako dodaje, iako je radila u komplikovanim političkim uslovima, Vlada je u svojim rukama imala sve potrebne resurse za unapređenje politike otvorenosti.
“Međutim, Vlada nije uspjela da napravi otklon od prethodnih loših praksi, pa su mnoga javno data obećanja, vezana za ovu temu, ostala neispunjena. Vlada se u najkraćem roku mora, po ugledu na Skupštinu Crne Gore, ozbiljno i enegrično posvetiti postavljanju transparentnog sistema upravljanja ukoliko želi da ostvari svoje proklamovane ciljeve. Ukoliko zaista želi poštovati principe transparentnosti, ukoliko za ovo ima stvarne političke volje, CDT ostaje otvoren da u okviru svojih kompetencija pomogne taj proces”, ističe Gvozdenović.
Poručuje da će analize otvorenosti ministarstava i organa uprave objaviti u toku naredne sedmice.
Nedovoljno transparentne sjednice Vlade i nedostavljanje informacija
“Transparentnost sjednica Vlade nije unaprijeđena. Ni nakon šest mjeseci nije ispunjena javna najava predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da će sjednice Vlade (ili njeni djelovi) biti otvorene za javnost. Najava sjednice i predlog dnevnog reda objavljuju se tek neposredno pred sjednicu, a bilo je slučajeva kada je najava objavljivana i retroaktivno, nakon početka same sjednice”, saopštila je Gvozdenović.
Objašnjava da iako Vlada objavljuje materijale sa sjednica Vlade, problem predstavlja to što u slučaju odlučivanja bez održavanja sjednice ovi materijali nijesu javno dostupni, pa javnost nije blagovremeno upoznata sa njihovim sadržajem ili se o njemu najuporniji informišu iz Službenog lista, nakon završenog odlučivanja.
“Dodatno zabrinjava što je Vlada bez održavanja sjednice odlučivala o veoma važnim pitanjima, koja su se ticala izdavanja državnih obveznica, osnivanja i funkcionisanja nove nacionalne avio kompanije, važnih kadrovskih pitanja poput imenovanja rukovodilaca ANB-a, Uprave prihoda, Uprave za katastar i državnu imovinu, članova odbora direktora Elektroprivrede. Vlada ima pravo da na predlog predsjednika, u hitnim i drugim opravdanim slučajevima, bez održavanja sjednice odluči o pojedinim pitanjima. Međutim ovako učestalo ponavljanje prakse donošenja odluka bez održavanja sjednice može dovesti u pitanje da li je po srijedi loše planiranje ili zloupotreba ovog prava”, navodi Gvozdenović.
Dodaje da je nastavljeno objavljivanje cenzurisanih dnevnih redova sjednica, iz kojih su uklonjene tačke koje se odnose na dokumenta zaštićena oznakom tajnosti.
“Ovakva praksa i dalje ostavlja sumnju u zloupotrebu diskrecionih ovlašćenja, kao što je to bio slučaj i sa prethodnom Vladom, jer se na taj način javnosti ne omogućava da dovede u pitanje eventualno neopravdano klasifikovanje dokumenta, niti da prati rokove za prestanak tajnosti podataka kako bi se upoznala sa sadržajem dokumenata onda kada to bude moguće. Državni organi u skladu sa zakonom i u odgovarajućoj proceduri mogu da zaštite odgovarajućim stepenom tajnosti akte koje predlažu Vladi, ali je potrebno da Vlada objavi nazive akata o kojima je raspravljala na sjednicama”, poručuje Gvozdenović.
Prema njenim riječima veoma zabrinjava što Generalni Sekretarijat Vlade, uprkos rješenju kojim se pristup informacijama odobrava, nije dostavio materijale koje su tražili u sklopu ovog istraživanja.
“Ovim nije samo prekršen zakon već je nastavljena loša praksa nedostupnosti informacija od javnog značaja”, naglasila je Gvozdenović.
Bez strateškog i sistemskog pristupa otvorenosti
Poručuje da Vlada Crne Gore nije pokazala stratešku opredijeljenost prema planiranju otvorenosti i transparentnosti izvršne vlasti.
“U prošloj godini je otpočeo proces izrade prve strategije otvorenosti, međutim shodno Programu rada Vlade za 2021. jasno je da se od ovog, izuzetno važnog procesa, odustalo. Ne manje važno bi bilo i da Vlada isplanira razvoj odnosa sa javnošću kroz izradu nove komunikacione strategije. To je posebno značajno u kontekstu oprečnih izjava i neujednačenih poruka koje su dolazile od različitih Vladinih predstavnika pa je javnost je ostala nedovoljno informisana i, u najmanju ruku, zbunjena u više prilika”, navodi Gvozdenović.
Kako ističe, ni nakon 200 dana nije uvažen apel nevladinog sektora za usvajanjem novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Javna rasprava o izmjeni zakona je u toku.
Stvaranje preduslova za promjenu
“Iako je mjerenje i prikupljanje podataka nije obuhvatilo analizu novog sajta Vlade koji je bio u testnoj fazi, pozdravljamo ovaj korak naprijed kao važan preduslov povećanja transparentnosti. Očekujemo da se u najkraćem roku podaci sistematizuju i proaktivno objavljuju i da ovo ne bude samo tehnički nego i suštinski napredak. Takođe, pozdravljamo najavljenu pripremu Zakona o Vladi uz nadu da će taj proces biti inkluzivan i da će Vlada uključiti sve relevantne subjekte”, saopštila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima važan preduslov za promjene jeste i priprema Strategije digitalne transformacije i Strategije reforme javne uprave.
Šta je Indeks otvorenosti?
“CDT u saradnji sa nevladinim organizacijama iz regiona i uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju, više godina godinama unazad razvija o objavljuje Indeks otvorenosti – analitički instrument koji pruža vjerodostojnu sliku o tome koliko je izvršna vlast otvorena prema građanima i društvu”, dodala je Gvozdenović.
Ističe da je istraživanje obuhvatilo Vlade u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
“Otvorenost je mjerena na osnovu 100 metodološki zaokruženih indikatora. Kvantitativni podaci se odnose period od izbora Vlade do kraja aprila 2021, dok se kvalitativne ocjene odnose na prvih 200 dana funkcionisanja Vlade. Prikupljali smo i analizirali podatke na osnovu pretraživanja internet stranica , pravnih propisa i drugih dokumenata, upitnika koji smo uputili vladama i drugih izvora informisanja. CDT će sve detalje istraživanja, zajedno sa rezultatima po pojedinačnim parametrima koje smo koristili u istraživanju, učiniti dostupnim na internet stranici https://otvoreneinstitucije.cdtmn.org/“, zaključila je Gvozdenović.
