Radi se svakako i o slučajevima koji potpadaju pod takozvani Dablinski postupak, a za provjeravanje preduslova za dobijanje azila nadležna je zemlja Evropske unije u kojoj je neko podnio svoj prvi zahtjev za azil, a svaka četvrta osoba koja je u maju u Austriji podnijela zahtev za azil, prema podacima ministarstva, već je prvobitno uradila to u nekoj drugoj zemlji EU.
Najviše ih je došlo preko Mađarske i Bugarske u Austriju i oni će, kako je najavljeno, biti čarter letovima i autobusima vraćeni u ove zemlje.
Direktor Savezne službe za strance i azil Volfgang Tauhe kazao je da će kao i prije novi podnosioci zahtjeva za azil biti registrovani i prihvaćeni.
“To je naša obaveza. Savezna služba za strance i azil će se tokom postupaka prije svega koncentrisati na Dablinske slučajeve i sprovesti odlaske u inostranstvo”, potvrdio je on.
Planira se zapošljavanje dodatnih 125 službenika za obradu zahteva, a takođe se govori i o mogućoj saradnji sa ministarstvom odbrane.
U prošloj godini je u Evropskoj uniji zabilježena rekordna cifra od 626.000 zahtjeva za dobijanje azila, a ove godine se očekuje još veća brojka. Ministarstvo unutrašnjih poslova procjenjuje da će ove godine u Austriji može očekivati 70.000 zahtjeva,a pri tome austrijski sistem za azil nije prilagođen za više od 30.000 zahtjeva.
Mikl Lajtner je takođe apelovala i na Evropsku uniju da se utvrde fiksne i fer kvote za države članice, budući da je trenutno u 10 zemalja koncentrisano 90 procenata zahtjeva. Ona je takođe od pokrajina zatražila da ravnomjerno popunjavaju svoje kapacitete, budući da su kvote popunjene trenutno samo u Beču, Donjoj Austriji i Štajerskoj.
Ministar odbrane Austrije Gerald Klug je ponudio ministarki da uzme u obzir njegov predlog da smjesti izbjeglice u kasarne, pa će Lajtner do 19.juna, kada dobije i adekvatan odgovor od pokrajina, koje još nijesu popunile svoje kapacitet da odluči da li će uredbom biti omogućeno zbrinjavanje izbjeglica u kasarne.
