Evropska komisija predložila je ažurirana pravila za jačanje upravljanja Šengen prostorom koji nema unutrašnje granične kontrole.
Ciljane promjene će dovesti do bolje koordinacije i bolje će opremiti zemlje članice da se suoče sa novim izazovima kada upravljaju kako zajedničkom spoljnom granicom Unije tako i unutrašnjim granicama unutar Šengen zone, navodi se u saopštenju EU.
Komisija želi da dozvoli prebacivanje iz jedne države članice u drugu ilegalnih migranata privedenih blizu njihove zajedničke granice, u okviru nacrta reforme šengenskog prostora predstavljenog u utorak.
Evropsko izvršno tijelo takođe planira da utvrdi propise oko mogućnosti jedne države da produži kontrole na svojim unutrašnjim granicama u okviru Šengen zone i da uskladi mjere donijete na spoljnim granicama naspram zdravstvenih prijetnji kao što je pandemija.
Iako je Šengen zona u principu prostor slobodnog kretanja bez unutrašnjih granica izmedju 26 zemalja, (22 zemlje EU plus Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska), više zemalja je ponovo uspostavilo nasumične kontrole na granicama posljednjih godina poslije migrantske krize 2015. godine i zbog terorističke prijetnje.
U skorije vrijeme restrikcije koje su države članice uvele u borbi protiv kovida-19 dodatno su rascjepkale taj jedinstven prostor slobodog kretanja.
Šest zemalja – Francuska, Njemačka, Danska, Austrija, Norveška i Švedska od 2015. godine svakih šest mjeseci produžavaju te granične kontrole koje su dozvoljene prema aktuelnim Šengen propisima za vanredne situacije i privremeno.
„Kao i sve uspješne stvari Šengen treba da bude ojačan da bi se suočio sa brojnim izazovima“, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Margaritis Shinas predstavljajući predlog.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron, čija zemlja preuzima predsjedavanje Unijom u provoj polovini 2022. godine je naveo reformu Šengena kao jedan od svojih proriteta, tražeći veću efikasnost protiv neregularne migracije.
U jednom dijelu predloga se odgovara na taj zahtjev, Komisija otvara mogućnost jednoj zemlji članici da prebaci nelegalnog migranta u susjednu članicu preko koje je došao umjesto da mora da ga vrati u zemlju porijekla kao što je sada slučaj.
„Sa današnjim predlozima pazićemo da se kontrole na granicama uvode samo kao posljednja mjera, na osnovu zajedničke procjene i na potrebno vrijeme“, rekla je evropska komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson.
