Njemačka vlada, Jevreji i Palestinci u Njemačkoj već dvije godine se suočavaju sa posljedicama napada Hamasa na Izrael i rata u Gazi: antisemitizam, demonstracije, žestoke rasprave i malo nade.
Nekoliko dana pred drugu godišnjicu brutalnog napada islamističke terorističke organizacije Hamas na izraelska sela i muzički festival, u njemačkoj vladi se pojavila izvjesna nada.
Mirovni plan koji su zajedno osmislili predsjednik SAD-a Donald Tramp i izraelski premijer Benjamin Netanijahu mogao bi da zaustavi akcije izraelske vojske u Pojasu Gaze i donese slobodu preostalim taocima koje Hamas drži, vjeruje njemački kancelar Fridrih Merc.
Njemačka kritički uz Izrael
Nova koaliciona vlada koju čine demohrišćani i socijaldemokrate stoji čvrsto uz državu Izrael – kao i prethodna vlada koju su činili SPD, liberali i Zeleni. Međutim, posljednjih mjeseci, otkako se šire slike gladne djece i ruševina u Gazi, učestale su i kritike na račun Netanjahuove vlade.
Uprkos otporu unutar sopstvene stranke, kancelar je u avgustu odlučio da obustavi isporuku oružja – koje bi Izrael mogao direktno da koristi u Gazi. „Solidarnost sa Izraelom ne znači da svaku odluku jedne vlade smatramo ispravnom i da je pri tom još i podržavamo – pa čak i vojno, isporukom oružja”, rekao je Fridrih Merc za ARD tokom ljetnjeg odmora u Minhenu.
Ali, Merc odbacuje potpuno zabranu isporuka oružja, što traže dijelovi opozicije i pro-palestinske grupe.
Kancelar Merc i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful više puta su rekli da su nedavni napadi izraelske vojske na grad Gazu – „neshvatljivi” i da „ne vode ka cilju”. Vadeful takođe zahtijeva neometan pristup humanitarnim organizacijama Gazi i snabdijevanje stanovništva koje je tamo.
Međutim, njemačka vlada zazire od toga da ono što se dešava u Gazi nazove „genocidom”. Kako kažu diplomate iz Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu, to se može ocijeniti tek kada Međunarodni sud pravde donese odluku. Pred sudom UN-a u Hagu je u toku odgovarajuća tužba.
Berlin kritički gleda na priznanje Palestine kao države. Ono što su već učinili mnogi njemački saveznici u EU i NATO-u, Vadeful je u intervjuu za DW odbacio kao „preuranjeno”. „Cilj ostaje rješenje sa dvije države”, ali tek na kraju procesa, rekao je on.
Njemački principi prema Izraelu ostaju nepromijenjeni
Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. vlada i gotovo sve političke partije u Njemačkoj ističu pravo Izraela na postojanje i njegovo pravo na samoodbranu. I dalje važi stav da je bezbjednost jevrejske države „državni rezon Njemačke”– izraz koji je 2008. uvela tadašnja kancelarka Angela Merkel.
Kancelar Merc je rekao da ostaje posebna odgovornost Njemačke, koja proizilazi iz strašnog zločina Šoa: „Principi njemačke politike prema Izraelu su nepromijenjeni, ništa se tu nije promijenilo i ništa se neće promijeniti.”
Međutim, promijenila se društvena klima.
Svakog vikenda negdje u Njemačkoj održavaju se protesti u znak podrške palestinskim interesima, ljudima u Gazi – ali dijelom i sa zahtjevom za kraj države Izrael. S druge strane, održavaju se i pro-izraelske demonstracije, na kojima se podsjeća na sudbinu talaca koji se i poslije dvije godine još uvijek nalaze u rukama militantnog Hamasa.
Policija u Berlinu navodi da je u posljednje dvije godine održano oko 700 demonstracija, pri čemu je broj pro-palestinskih bio otprilike dvostruko veći od broja pro-izraelskih.
Neki slogani i plakati palestinskih aktivista u Njemačkoj su protivzakoniti. Prema Berlinskom policijskom sindikatu, policija trenutno istražuje hiljade slučajeva protiv demonstranata. No, mnogi postupci se na kraju obustavljaju.
Antisemitizam u Njemačkoj ubrzano raste
Mržnja prema Jevrejima u Njemačkoj, odnosno antisemitizam, znatno je porasla u posljednje dvije godine.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint predstavio je u junu zvaničnu statistiku prijavljenih slučajeva antisemitzma. Prošle 2024. dostignut je apsolutni rekord sa 6.236 prijavljenih slučajeva. To je porast od 21 odsto u odnosu na 2023.
Uz već prisutan antisemitizam sa desnice, dodatno je postao vidljiv i antisemitizam sa ljevice i iz pro-palestinskih krugova, kritikuje ambasador Izraela u Njemačkoj Ron Prosor u razgovoru za DW.
„Ozbiljan problem imamo sa antisemitizmom sa ljevice – u kulturnoj sceni, među akademskim građanima, na univerzitetima, u galerijama, pozorištima – gdje se u suštini Izrael i Jevreji demonizuju i delegitimizuju”, kaže Prosor.
Kao odgovor na isključivanje i diskriminaciju Jevreja, državni sekretar za kulturu Volfram Vajmer poslao je snažnu poruku: spontano je pozvao Minhensku filharmoniju, čiji je dirigent Izraelac, da nastupi u Berlinu, nakon što je jedan festival u Belgiji otkazao njihov koncert. Takođe, na Vajmerovu inicijativu, satiričar Jan Bemerman uklonio je iz svog programa repera koji je kritikovan kao protivnik Izraela.
Predsjednik Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, Jozef Šuster, izjavio je za DW da mnogi njemački Jevreji, naravno, gaje simpatije prema državi Izrael. Međutim, smatrati ih odgovornima za politiku Netanijahuove vlade i demonizovati ih – to je neprihvatljivo.
„Činjenica je da se ovdje jedna vlada u Izraelu i njeno djelovanje poistovećuju sa Jevrejima širom svijeta, što je očigledno pogrešno”, smatra Jozef Šuster. Kritika Netanijahua je u demokratiji sasvim prirodna, ali pravo Izraela na postojanje ne smije biti dovedeno u pitanje.
Međutim, upravo to se dešava na nekim pro-palestinskim demonstracijama i u grafitima na zidovima. Tamo se govori o „cion-nacistima” i „ubicama djece”. Davidove zvijezde koje podsjećaju na nacističke svastike mogu se vidjeti na zidovima u Berlinu.
U prijestonici Njemačke je prošlog vikenda šarolika grupa humanitarnih organizacija poput Amnesti internešenela, Ker i Oksfama, zajedno sa palestinskim aktivistima i radikalnijim grupama – demonstrirala protiv krivičnog gonjenja i navodnog ograničavanja slobode govora.
Učestvovala je i stranka Ljevica koja ima poslanike u Bundestagu – i koja Izrael optužuje za genocid, a njemačku vladu za podršku Netanijahuovoj vladi.
Članovi Njemačko-palestinskog društva (DPG), zajedno sa kritički nastrojenim advokatima, podnijeli su – krivične prijave zbog saučesništva u genocidu – između ostalih i protiv kancelara Merca.
Ljudi iz Palestine: zabrinuti za staru domovinu
DPG u svojim objavama na internetu ističe da se život Palestinki i Palestinaca u Njemačkoj promijenio poslije 7. oktobra 2023. Mnogi imaju rođake ili prijatelje koji pate pod katastrofalnim uslovima u Pojasu Gaze ili su ubijeni od strane izraelskih vojnika.
„Nisam pristalica Hamasa”, rekao je Nazih Mušarbah, predsjednik DPG-a, u intervjuu za Dojčlandfunk. „Nadam se da u Palestini, među civilnim stanovništvom, ima dovoljno ljudi koji mogu da izvrše pritisak na radikale, kako bi se došlo do rješenja. Svi smo protiv rata, protiv nasilja. Želimo mirno rješenje – sa susjedskim odnosima, sa poštovanjem i uzajamnim priznanjem.”
