Prelaskom na predsjednički sistem za turski parlament počela je nova era. U novom sistemu opozicija ima manja prava nego što ih je imala do sada. Opozicija i analitičari tvrde da vlast sada nema ko da kontroliše.
Nakon izbora održanih 24. juna, u Turskoj je stupio na snagu predsjednički sistem, u potpunosti prilagođen prvom čovjeku zemlje Redžepu Tajipu Erdoganu. To podrazumijeva i promjene u turskom parlamentu.
U novom sistemu parlament gotovo da nema pravo glasa. Poslanici, takođe, više nemaju ovlašćenja da postavljaju usmena pitanja zamjeniku predsjednika i ministrima – sada mogu da im se obraćaju samo pisanim putem.
Pored toga, oni više ne mogu da postavljaju pitanja predsjedniku. Predstavnici opozicije, kao i analitičari imaju isto mišljenje: ukidanjem prava poslanicima da postavljaju usmena pitanja slabi se sistem.
Za promjenu ustava, koja je s junskim izborima stupila na snagu, prošle godine na referendumu izjasnilo se 51 odsto birača.
Nema više podjele vlasti
Ozgur Ozel, član najveće opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) kaže da je u Turskoj, nakon 98 godina, parlamentarni sistem ukinut. „Sada imamo predsjednički sistem samo zato jer to želi predsjednik Erdogan. Podjela vlasti, glavni princip demokratije, u Turskoj više ne postoji.“
„Nećemo prestati da naglašavamo da je parlament naroda postao parlament vlastodršca“, kaže Ozel.
Novim sistemom je, tvrdi opozicioni političar, ukinuta funkcija premijera i sada je predsjednik na čelu izvršne vlasti. „Erdogan sada imenuje sve ministre i ostale zvaničnike. On ne postavlja nikome nikakva pitanja, niti traži savjet, čak ni od parlamenta. On sastavlja svoj sopstveni tim. Na takav način se ne vlada“.
„Predsjednik Erdogan je parlamentu oduzeo sva ovlašćenja“, komentariše Ozel ukidanje mogućnosti za postavljanje usmenih pitanja u parlamentu, što je bio efikasan kontrolni mehanizam, koji je sada ukinut.
Više nisu dozvoljene istrage
Novi sistem takođe zabranjuje istrage protiv zamjenika predsjednika i ministara u vladi, ukoliko postoje sumnje da su nešto nezakonito radili. Za pokretanje takve istrage potrebna je saglasnost svih članova parlamenta „a to je nemoguće“, kaže Meral Beštaš iz Demokratske partije naroda (HDP), stranke koja predstavlja kurdsku opoziciju.
Većinu u parlamentu koji ima 600 poslanika, ima Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP) u koaliciji sa desnoekstremnim konzervativcima iz Partije nacionalističkog pokreta (MHP). „Objema strankama upravlja Erdogan. One rade ono šta on kaže“, tvrdi Beštaš.
Politikolog Baškin Oran kaže da Ankara i dalje pokušava da stvori utisak da u Turskoj postoji podjela vlasti. „Svi se boje da kritikuju predsjednika ili sistem, jer je pravosuđe potpuno pod njegovom kontrolom“, kaže Oran. „Parlament koji ne može da kontroliše predsjednika je besmislen. U budućnosti ćemo sve jasnije moći da vidimo koliko je parlament besfunkcionalan“.
Opozicija je ućutkana
Izmijenjen je i poslovnik o radu parlamenta. Skraćeno je prije svega vrijeme obraćanja pripadnika opozicije. Ozel kaže da će novim pravilima, na kojim se trenutno radi, parlament u potpunosti biti pod kontrolom predsjednika.
„Jedini cilj AKP jeste da ućutka parlament i omogući da samo predsjednik ima pravo glasa“.
Beštaš dodaje: „Ubuduće nažalost nećemo imati jak parlament, već ojačanog Erdogana. Opozicija u Turskoj je ućutkana, a demokratija ukinuta“.
