Takva odluka je bila dio politike štednje koja je uslov za isplatu međunarodne kreditne pomoći grčkoj državi. Ovakva odluka najvišeg organa upravnog pravosuđa, očekivana mjesecima, iskomplikovaće posao vladi Aleksisa Ciprasa koji čeka hitna sredstva od povjerilaca, a pred njim su i njihovi novi zahtjevi za budžetske uštede.
Odluka Državnog savjeta nema retroaktivno dejstvo, ali zahtijeva da se osnovne i dopunske penzije vrate na nivo iz jeseni 2012. godine, prije no što su novembra te godine zakonom penzije smanjene za pet do 10 odsto.
Mnogi penzioneri i njihova udruženja podnijeli su žalbu na taj zakon kojem su prethodila druga smanjenja penzija.
Grčki Državni savjet primio je mnogobrojne žalbe na mjere štednje Vlade, donošene često pod pritiskom i po hitnoj proceduri, od 2010. godine, od kada izbjegava bankrot zahvaljujući međunarodnoj finansijskoj pomoći.
Isti sud je 2014. godine poništio smanjenje plata uniformisanih službenika, odnosno policajaca, vojnika, vatrogasaca i pomorskog osoblja. Prethodna vlada, koalicija desnice i socijalista je imala nekoliko mjeseci da sprovede tu presudu, ali je plate samo djelimično povećala, navodeći kao razlog budžetska ograničenja.
Po grčkom sajtu za ekonomske informacije Macropolis, presuda o penzijama će koštati državu između 1,2 i 1,5 milijarde eura godišnje.
Reforma penzionog sistema je među spornim tačkama tekućih pregovora Grčke i njenih kreditora za odobravanje isplate 7,2 milijarde eura, posljednje tranše kreditne pomoći iz sadašnjeg plana iz marta 2012. godine.
