“Mi smo Ukrajinu do sada pomogli na sve moguće načine kako humanitarno, politički, tako i vojno, između ostalog i sa defanzivnim naoružanjem“, kazao je on u intervjuu bečkom dnevniku „Prese“.
Linkevičius dodaje da je među isporučenim naoružanjem bilo i “smrtonosno oružje“, ne želeći da iznosi druge detalje.
“Dok mi razgovaramo umiru ljudi. Agresija protiv Ukrajine je eskalirala na opasno visoki nivo. Hladni rat je bolji od vrućeg rata, a to što se krećemo ka tome nije bio izbor Kijeva ili Evrope, već Kremlja“, ocijenio je on.
Šef litvanske diplomatije kaže da “separatisti“ dobijaju teško naoružanje i da se ne može čekati i voditi politika smirivanja dok drugi ukrajinski gradovi budu zaposjednuti.
Linkevičius priznaje da ne zna šta je plan ruskog predsjednika Vladimira Putina u vezi Ukrajine i ističe da je ono što čini “iracionalno i nanosi veliku štetu privredi Rusije“.Takođe dodaje da su sankcije teško pogodile i litvansku privredu, i da proizvođači već moraju da traže nova tržišta.
“Međutim rat šteti više privredi nego sankcije, koje imaju za cilj sprječavanje dalje agresije Rusije na Evropu“, objasnio je on svoju podršku kaznenim mjerama.
Linkevičius je rekao da ne očekuje da će Rusija destabilizovati ili napasti Litvaniju, iako postoje pomjeranja na ruskoj strani, kao što su vojni avioni koji navodno u blizini granice lete sa isključenim transponderom.
On je, izdavanje priručnika za građane u vezi ponašanja u slučaju rata, opravdao time da je logično da se “pojača nacionalna bezbjednost“ kada jedan susjed napadne drugog.
Linkevičius je dalje kazao da nije mnogo optimističan u vezi pregovora o ukrajinskoj krizi.
“Važno je šta se dešava na terenu. Kada jedna strana stalno krši svoje obaveze onda je potrebno zauzeti oštriji stav. Nažalost u EU ne postoji odlučnost po pitanju koliko daleko treba da ide reakcija. Ne podržava svako oštriji stav“, kritikovao je on.
